Početak primjene Sistema ulaska/izlaska (EES) u/iz EU bio je planiran za 10. novembar. No, evropska komesarka za unutrašnje poslove Ylva Johansson izvijestila je Evropsku komisiju kako nisu sve zemlje članice spremne, te je odlučeno da se početak primjene EES-a prolongira. Johansson je istakla da su Njemačka, Francuska i Nizozemska poručile da neće biti spremne za novembar.
- Nadam se da možemo početi što je prije moguće, ali zasad nema novog vremenskog okvira, poručila je komesarka prije nekoliko dana.
Manje birokratije
No, kada god se EES, ali i Evropski sistem putnih informacija i autorizacije (ETIAS) počnu primjenjivati, neće utjecati samo na građane/ke izvan EU već i na privrednike, a posebno prevoznike. Prevoznici iz naše zemlje strahuju da će ionako velike gužve na graničnim prijelazima preko kojih se vrši uvoz robe u EU, postati još veće. Iz Odjela za komunikacije Delegacije EU i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH objašnjavaju šta je to EES i na koga se odnosi.
“Sistem ulaska/izlaska (EES) je automatizovani informatički sistem za registraciju državljana zemalja izvan EU koji putuju u svrhu kraćeg boravka, svaki put kada pređu vanjske granice bilo koje od 29 evropskih zemalja koje koriste ovaj sistem”, ističu iz Odjela.
Govoreći o ETIAS-u, naglašavaju da se očekuje da će on postati operativan otprilike šest mjeseci nakon EES-a.
“Novi sistem putovanja će omogućiti efikasnije i brže postupke granične kontrole, manje birokratije, manje kašnjenja za putnike, bolju sigurnost, bolju prevenciju neregularnih migracija i općenito efikasniji postupak upravljanja granicama”, kažu iz Odjela za komunikacije.
Podvlače da “ETIAS ne uvodi ponovo obaveze slične viznom režimu i putnici iz zemalja koje uživaju bezvizni režim prilikom putovanja u EU, uključujući putnike iz Bosne i Hercegovine, i dalje će tako putovati”.
Ističu kako postoji važna praktična razlika između ETIAS-a i EES-a, koju bi putnici trebali znati. ETIAS zahtijeva određeni postupak putnika prije putovanja i predstavlja preduslov za prelazak granice u šengensku zonu, dok EES registruje i verifikuje putnika kada pristupi postupku granične provjere i ne zahtijeva nikakvu radnju od putnika prije putovanja. No, prevoznici poručuju da se borba za poboljšanje uslova i brži protok robe vodi godinama, te da će novi sistemi itekako utjecati na rad.
- Nažalost, već 10 godina, bukvalno od kada sam na čelu Udruženja prevoznika, borba se vodi sa institucijama da se poboljšaju uslovi rada i ubrza protok robe na granicama i graničnim prelazima, carinskim terminalima, ali moram reći da se apsolutno ništa nije promijenilo. Ostalo je isto, čak u nekim segmentima još i gore na nekim graničnim prelazima koji su najfrekventniji, upozorava Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika RS-a.
Smatra da će se upotrebom EES-a, kad god ta primjena počela, na granicama sa EU stvoriti još veće gužve, koje će dovesti do dužeg čekanja i većeg broja problema.
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH također upozoravaju na problem koji očekuje privrednike. I trenutno su u problemima, jer za izvoz robe biljnog i životinjskog porijekla u EU postoje samo dva cestovna granična prijelaza sa svim inspekcijskim organima.
- VTKBiH u posljednjih nekoliko godina ukazuje na neophodnost izmjene i dopune Ugovora o graničnim prijelazima sa Republikom Hrvatskom ili kreiranja novog, koji bi uvažio realne potrebe zasnovane na izvozno-uvoznim aktivnostima BiH i država članica EU. Izvoz robe biljnog i životinjskog porijekla u Uniju, gdje postoje samo dva cestovna granična prijelaza sa svim inspekcijskim organima (Border Inspection Points - BIP) i pri čemu se jedan (GP Gradiška) nalazi na sjeveru zemlje, a drugi (GP Bijača) na krajnjem jugu, približava se trenutku kada tu aktivnost više neće biti moguće realizirati zbog nepostojanja ekonomske logike, objašnjava nam Zijad Sinanović, direktor Sektora za transport i komunikacije VTKBiH.
U suprotnom, upozorava, duga zadržavanja na graničnim prijelazima, kašnjenja isporuka i vraćanje robe koja je zadržavanjem izgubila na kvaliteti, biće redovna pojava. A uspostava EES-a produžiće vrijeme zadržavanja na graničnim prijelazima.
- Prema optimističnim predviđanjima, dodatno zadržavanje po osobi će iznositi oko jedan minut. Jasno je da mi ne možemo odlučivati o tome da li će EU unaprijediti sistem kontrole vlastitih granica ili ne, ali bismo trebali barem očekivati razumijevanje Unije da i u našem i u vlastitom interesu osigura realizaciju ovdje obrazloženog prijedloga za prekategorizaciju graničnih prijelaza sa Republikom Hrvatskom/EU, te da eliminira ograničenje boravaka profesionalnih vozača koji obavljaju međunarodni prijevoz robe i putnika zaposlenih u kompanijama u BiH, kaže Sinanović.
Dodaje da je i ETIAS baziran na EES-u, te da su dodatni zastoji i problemi sasvim izvjesni. Bez obzira na odgodu početka primjene EES-a, Sinanović smatra da bi se morale pokrenuti hitne kampanje službenog i preciznog informisanja javnosti u svim državama koje dijele granicu sa EU. Te kampanje moraju provoditi nadležni organi.
Rješenje postoji
- EES će evidentirati vrlo precizno vrijeme ulaska i vrijeme izlaska sa teritorije EU i automatski će se očitati podatak da li je npr. određeni vozač teretnog vozila ili autobusa već iskoristio 90 dana (ili 2.160 sati) u periodu od 180 dana. Ključno pitanje je da li će EU programirati EES tako da jednako precizno izračuna vrijeme provedeno na njenoj teritoriji ili će nastaviti koristiti računanje broja dana, kaže naš sagovornik i dodaje da će to ujedno biti i signal da i EU razumije nedostatak trenutnog sistema u cijelosti, kao i da je spremna ne samo ispraviti taj nedostatak nego i poduzeti određene korake.
Rješenje vidi u osiguranju statusa BIP (sa svim inspekcijskim kontrolama) za granične prijelaze Svilaj i Izačić, te osiguranju statusa graničnih prijelaza sa obostranom fitosanitarnom kontrolom za Orašje, Kamensko i Ivanicu. Potrebno je i omogućiti status profesionalnih vozača identičan statusu koji imaju drugi članovi učesnika u lancima isporuke na način da budu izuzeti od ograničenja boravka na teritoriji EU pri obavljanju transportne aktivnosti.