Pruga Sarajevo - Ploče predstavlja strateški prometni koridor za opskrbu radnim sirovinama za većinu većih tvrtki iz metalurgije, građevinarstva i svih grana gospodarstva iz Bosne i Hercegovine.
Pljušte izvještaji o
štetama i gubicima uzrokovanim poplavama u Jablanici, Konjicu, Fojnici i
Kreševu, a bilanca šteta iz dana u dan nezaustavljivo raste. Ugašena su
23 života, što je najveći gubitak, dok se s druge strane ekonomski
gubici svakodnevno povećavaju. U odnosu na sve društvene djelatnosti i gospodarske segmente, možda i
najveći gubitak pretrpjele su Željeznice Federacije zbog prekida i
uništenja željezničke pruge Sarajevo – Ploče. Ova austrougarska
željeznica, kao žila kucavica bosanskohercegovačke privrede, predstavlja
okosnicu transportnog prometa u Bosni i Hercegovini. Dakle, iako je cijela dužina od 194,6 km na području Federacije BiH,
direktor Željeznica FBiH Enis Džafić pojašnjava nam da veliku štetu zbog
prekida ove pruge ima i entitet Republika Srpska. “Sirovine koje idu prugom Sarajevo – Ploče su ugljen, koks, šećer,
betonski prstenovi, nafta, sirovi aluminij i druge vrste robe u
kontejnerskom prometu”, pojasnio je Džafić za Klix.ba. Željeznička pruga Sarajevo - Ploče predstavlja strateški prometni
koridor za opskrbu radnim sirovinama za većinu velikih poduzeća u
metalurgiji, građevinarstvu i svim granama gospodarstva. S obzirom da je
željeznica najjeftiniji vid transporta sa aspekta prijevoza robe,
nedostatak svih ovih sirovina svakim danom multiplicira ekonomske
gubitke u Bosni i Hercegovini. "Dnevni prijevoz, u prvih devet mjeseci, u prosjeku od 6.500 do 7.000
tona robe. Dnevni gubici su 280.000 maraka Željeznica Federacije, a
mjesečno oko 6,5 do 7 milijuna KM, ovisno o intenzitetu prijevoza robe. “
dodao je Džafić za naš portal. Teško je u ovom trenutku napraviti projekciju gornje granice ukupnih
gubitaka i troškova, no najbolje objašnjenje je činjenica da se u luci
Ploče trenutno nalazi 400.000 tona robe koja bi trebala ići u Bosnu i
Hercegovinu. Naravno, osim prometnog potencijala, ne treba zanemariti ni putnički
potencijal ove željeznice koja je u dosadašnjem dijelu godine prevezla
između 120.000 i 130.000 putnika. Kada je u pitanju sanacija, sanacija i ponovno puštanje u rad pruge,
treba reći da postoji čitav niz čimbenika koji ne idu u prilog brzoj
obnovi. Najveća pravna barijera je Zakon o javnoj nabavi koji ne poznaje
specifičnosti izvanrednog stanja i sve naručitelje tretira jednako u
svim situacijama. Time bi period sanacije mogao trajati i duže s obzirom na potrebe
pripreme tendera na kojem bi se izvršili odabir izvođača i podizvođača i
uputili na imovinu ŽFBiH gdje bi se izvršila sanacija. “Da smo imali pojednostavljene procedure, Željeznice bi to riješile za 15 dana”, dodao je Džafić. Sve u svemu, pruga Ploče-Sarajevo ne smije stati jer je njome predviđen gospodarski život Bosne i Hercegovine.