Kako će naša država osigurati bolju zračnu povezanost sa svijetom? Jedna od mogućnosti je i uspostava zračnog prijevoznika u javno-privatnom partnerstvu. Odgovorni su se već sastali s Cyprus Airwaysom, Air Franceom, Croatia Airlinesom.
Stvaranje nacionalnog zračnog prijevoznika očito još nije u potpunosti pokopano. Ali sada je glavni smjer vlade javno-privatno partnerstvo. Dakle, razgovori s ciparskim, francuskim, ali i hrvatskim zrakoplovnim prijevoznicima.
"Analiziramo koje su mogućnosti suradnje. Ali još nismo toliko daleko da govorimo o kojim oblicima, kao ni o inputima", rekao je Srečko Janša, ravnatelj Uprave za zračni i pomorski promet.
Putnički zračni promet nije se oporavio nakon pandemije i kolapsa Adria Airwaysa na Brniku. U siječnju je čak i Tuzla premašila ljubljanski aerodrom po broju putnika.
"Možemo procijeniti da je slovenska zračna povezanost najmanje 40 posto lošija nego što je bila prije pandemije", rekao je Matej Eljon, koautor analize o zračnoj povezanosti Slovenije (FABCE).
U međuvremenu, okolne zračne luke već doživljavaju razine prije pandemije.
I u Sloveniji bi se s većom ponudom i frekvencijom veza moglo prevesti više putnika, smatra Eljon. "Analiza pokazuje da su trenutno najpothranjenija tržišta iz Ljubljane razne skandinavske destinacije i Pirenejski poluotok."
Ministarstvo Alenke Bratušek naručilo je i studiju o ekonomskoj opravdanosti nacionalnog prijevoznika, koja pokazuje da Slovenija zbog loše povezanosti godišnje ima više od 400 milijuna eura štete.
Ali studija ne uvjerava mnoge. "Ne znam zašto bi se bacao državni novac u osnivanje državnog avioprijevoznika, jer je Adria već uspješno pokazala da nije sposobna samostalno opstati na tržištu", rekao je ekonomist Matej Lahovnik. Oprez je, dodaje, nužan i u pregovorima sa strancima. "Treba vidjeti što ti strani prijevoznici zapravo očekuju i što zauzvrat donose u Sloveniju."
Privatne partnere prvenstveno će zanimati profit, a ne interes države.