Ukupan promet svih vozila na hrvatskim autocestama 2022. godine porastao je za 15 posto u odnosu na godinu ranije, dok su prihodi od cestarina iznosili 426,45 milijuna eura (bez PDV-a), što je povećanje od 16,3 posto, podaci su Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine.
U 2022. godini sva društva koja upravljaju autocestama ostvarila su
povećanje prometa za sve kategorije vozila za 15 posto u odnosu na
prethodnu godinu. Naime, promet je lani registriran na razini nešto
većoj od 80 milijuna vozila, a godinu prije na razini od 69,7 milijuna
vozila.
Ukupni su prihodi od cestarina za sva društva za
autoceste lani iznosili su 426,45 milijuna eura što predstavlja
povećanje prihoda od cestarina za 16,3 posto u odnosu na prethodnu
godinu. Tada su prihodi iznosili 2,75 milijardi kuna, također bez PDV-a.
Ukupna
mreža autocesta u Hrvatskoj na zadnji dan prošle godine iznosila je
1.341,10 kilometra, a autocestama u RH upravljaju tri tvrtke: Hrvatske
autoceste (upravljaju autocestama A1, A3, A4, A5, A6, A7, A10, A11 i
mostom Krk), Bina-Istra (upravlja tzv. Istarskim Y - A8 i A9), te
Autocesta Zagreb - Macelj (upravlja autocestom A2).
Na dan 31. prosinca 2022. godine u tijeku su bili radovi na ukupno 10,9 km novih autocesta (Autocesta A11, čvor Lekenik - Sisak), sedam kilometara prve faze obilaznice buduće autoceste kod Novog Vinodolskog , te 3,14 km proširenja do punog profila autoceste A8 Kanfanar - Matulji, izgradnja druge cijevi tunela Učka uključujući poddionicu Vranja-tunel Učka.
Investirano gotovo sto milijuna eura
Investicije u izgradnju novih autocesta u 2022. godini iznosile su
ukupno 98,85 milijuna eura, a investicije u dionice u prometu 65,35
milijuna eura.
U 2022. godini bilo je ukupno 3.082 prometnih
nesreća u kojima je smrtno stradalo 40 osoba, dok je broj ozlijeđenih
osoba iznosio 517.
Ukupan broj svih prometnih nesreća u 2022.
godini povećao se za 12,2 posto, dok je broj poginulih povećan za 11,11
posto u odnosu na 2021. godinu (te je godine bilo 36 poginulih). Broj
ozlijeđenih u nesrećama povećan je za 12,8 posto u odnosu na 2021.
godinu.
Za aktualnu godinu HAC je, uz ostalo, na Autocesti A1
Zagreb Split Dubrovnik planirao nastavak radova na proširenju čvora
Dugopolje - II i III faza, te nastavak radova na izgradnji čvora Šibenik
(Podi).
Na A3 Bregana - Zagreb Lipovac nastavak aktivnosti u
sklopu projekta revitalizacije mreže odmorišta, a na A5 Beli
Manastir-Osijek - Svilaj - početak radova na izgradnji dionice Granica
Mađarske - Beli Manastir duljine pet km.
Na A6 Bosiljevo - Rijeka planiran je početak radova na rekonstrukciji i dogradnji čvora Orehovica, a na A11 Zagreb Sisak - početak izgradnje čvora Lekenik.
Otvaranje odmorišta PUO Rebri istok
Bina Istra planira u 2023. godini nastavak izgradnje druge cijevi tunela
Učka uključujući dionicu Vranja - tunel Učka i proširenje odmorišta
Kvarner (Podfaza 2B2-1), kao i zatvaranje financijske konstrukcije i
početak građevinskih radova na udvostručenju, odnosno izgradnji dvije
dodatne trake između Matulja i tunela Učka (Podfaza 2B2-2) te
udvostručenje vijadukata Mirna i Limska Draga (Podfaza 2B2-3)
U
planovima im je i otvaranje odmorišta PUO Rebri istok s benzinskom
postajom i ugostiteljskim objektom te zatvaranje benzinske postaje na
odmorištu PUO Vranja jug, te unaprjeđenje usluge elektro punionica na
odmorištima.
Društvo Autecesta Zagreb - Macelj planiralo je nastavak radova na obnovi sustava javne rasvjete autoceste (zamjena postojećeg sustava sa sustavom izvedenim u LED tehnologiji), kao i nastavak aktivnosti na pripremi projektne dokumentacije i suglasnosti za izgradnju fotonaponskog sustava autoceste.