Komercijalne zračne luke diljem bivše Jugoslavije opslužile su ukupno 19.902.692 putnika tijekom prvih sedam mjeseci ove godine, s 4,95 milijuna putnika samo u srpnju.
Među njima su se
tijekom srpnja ove godine tri zračne luke istaknule visokim stopama
rasta. Među njima su Sarajevo s međugodišnjim porastom u srpnju od
37,2%, Tivat s rastom od 33,8% i Zagreb koji je imao rast brojki od
17,2%. S druge strane, nekoliko regionalnih zračnih luka zabilježilo je
lošije rezultate tijekom mjeseca, uključujući Tuzlu, koja je zabilježila
pad od 74,6%, Niš, koja je imala 27,1% manje putnika nego u srpnju
2023., i Banja Luku, koja je izgubila 18,3% svojih putnika godišnje - na
godinu. I niz drugih zračnih luka bilježi pad u odnosu na prošlu
godinu, među kojima su Skopje, Ohrid, Osijek i Rijeka, piše Ex-Yu
Aviation News. Tijekom razdoblja siječanj - srpanj, beogradska zračna luka bila je
70. najprometnija zračna luka na kontinentu, odmah iza Basela,
Reykjavika i Larnace, ali ispred Glasgowa, Sofije i Soluna. Zagreb je
ušao među 100 najboljih, pozicionirajući se kao 99. po prometu, iza
Vilniusa, Tbilisija i Wroclaw, ali ispred East Midlandsa, Leedsa i
Bodruma. Priština je zauzela 106. mjesto. Bio je odmah iza Trondheima i
Stavangera u Norveškoj, kao i Menorce, ali ispred gradova kao što su
Krf, Rim Ciampino i Nürnberg. Skoplje je zauzelo 127. mjesto, s glavnim
gradom Makedonije iza Memmingena, Corka i Trevisa, ali nadmašivši Kos,
Ponta Delgadu i Santorini. S više od milijun dodatnih putnika do kraja
srpnja u odnosu na prošlu godinu, Hrvatska je najbrže rastuće tržište
bivše Jugoslavije u 2024. prema broju dodanih putnika. Sva europska tržišta zabilježila su međugodišnji rast tijekom prvih
sedam mjeseci godine. Iznimke su bile Bjelorusija, Rusija (-2,1%) i
Armenija (-1,9%). Londonski Heathrow ponovno je bio najprometnija
europska zračna luka u razdoblju od sedam mjeseci, s 47.830.031 putnika,
dok je glavna kapija Istanbula bila druga s 45.716.192 putnika.