Direktor Javnog preduzeća “Aerodrom Bihać” Anel Hadžić potvrdio je kako su pozitivni rezultati nedavne aero-nautičke studije za aerodromski kompleks u gradu na Uni, omogućili potpuno upravljanje i razvoj projekta, odnosno dobijanje svih potrebnih saglasn
- To je najvažniji dokument koji nam omogućava dobijanje potrebnih saglasnosti i dozvola, ili da budem konkretniji nastavak realizacije projekta u punom kapacitetu. Također, na osnovu studije dobijamo sliku buduće konfiguracije aerodromskog kompleksa. Uzeti su svi mogući uvjeti i zračne operacije u dosegu do 30 kilometara, jer sam kompleks počinje van samog obuhvata i lokacije bihaćkog aerodroma – naveo je Hadžić u izjavi Feni.
Kako je precizirao, ključno je to da se postojeća testna pista mora zarotirati za jedan stepen, kako bi se izbjegle fizičke prepreke u Republici Hrvatskoj – na početku podnožja Plješevičkog masiva.
- Time se izbjegava određena nivelacija raslinja i vegetacije na toj lokaciji, kako bi avion nesmetano došao u prilaznu ravan, odnosno bezbjedno sletio na pistu. Iz tog pravca imat ćemo i vizuelni i instrumentalni prilaz – naveo je direktor Javnog preduzeća “Aerodrom Bihać”.
Studija je potvrdila i mogućnost zadržavanja referentnog koda 4D, najvećeg u avio standardima.
- Sada je potvrđeno da se na lokaciji Golubićkog polja u Bihaću može izgraditi moderan i bezbjedan aerodromski kompleks. To su potvrdile provjere svih mogućih uvjeta na lokaciji, kao i studije o zaštiti okoliša ili nivoa buke. Dokazano je i da je moguće izgraditi poletno – sletnu pistu u minimalnoj referentnoj dužini od 1 800 metara, čime opravdavamo kod 4D. To također znači da će na aerodrom u Bihaću moći dolaziti avioni do 156 mjesta. Izabran je i referentni avion Boeing 737-700. Ispitavanja su pokazala i potencijalnu mogućnost proširenja i razvoja aerodromskog kompleksa sa poletno – sletnom pistom u dužini od 2.075 metara – naveo je Hadžić.
Procjena prve srednje referentne vrijednosti izgradnje aerodroma u Bihaću sa poletno – sletnom pistom u dužini 1.800 metara, kreće se oko 55 miliona eura.
- Prvi proračun je dakle negdje oko 55 miliona eura za završetak projekta, iako je zbog poskupljenja i ‘divljanja’ cijena naftnih derivata i repromaterijala, dosta teško govoriti o konkretnim procjenama. Vlada Federacije BiH je već investirala ili osigurala za ovu godinu ukupno oko 17,5 miliona eura. To je tridesetak posto potrebnog iznosa, što su izuzetna inicijalna sredstva. Već to je dovoljno za kupovinu zemljišta, neophodne dozvole i saglasnosti, pa čak i završetak određenog dijela piste bez završnog sloja – kazao je Hadžić.
Najavljeno je kako bi kroz nekoliko mjeseci trebala biti dobijena urbanistička, dok će se uporedo u faznim postupcima ishodovati i građevinska dozvola. U toku su i detaljna pripreme i analize za proces otkupa – eksproprijacije zemljišta na kojem će se graditi poletno – sletna staza, za što je sredstva također osigurala Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.