Luka Brčko, kao jedina međunarodna luka BiH, nalazi se na razmeđu glavnih regionalnih centara - Beograda, Zagreba i Sarajeva. U 2015. je, i pored svih poteškoća, uspješno poslovala, a poplave koje su prije skoro dvije godine pogodile to područje i nanijele velike štete, davna su uspomena. Prošlogodišnji prihodi bili nešto veći od planiranih i iznose 1,81 milijuna KM. Troškovi poslovanja nešto su niži i kreću se oko 1,76 milijuna KM, što je omogućilo neto dobit od gotovo 60 tisuća KM. Luka svu zaradu ostvaruje iz svoje osnovne djelatnosti, a to je pretovar robe. Prošle godine su 64 radnika ovog poduzeća uz pomoć dvije dizalice pretovarili 77.000 tona robe.
Luka Brčko, kao jedina međunarodna luka BiH, nalazi se na razmeđu glavnih regionalnih centara - Beograda, Zagreba i Sarajeva.
U 2015. je, i pored svih poteškoća, uspješno poslovala, a poplave koje su prije skoro dvije godine pogodile to područje i nanijele velike štete, davna su uspomena.
Direktor luke Pero Gudeljević za Faktor kaže da su prošlogodišnji prihodi bili nešto veći od planiranih i iznose 1,81 milijuna KM. Troškovi poslovanja nešto su niži i kreću se oko 1,76 milijuna KM, što je omogućilo neto dobit od gotovo 60 tisuća KM.
Luka svu zaradu ostvaruje iz svoje osnovne djelatnosti, a to je pretovar robe. Prošle godine su 64 radnika ovog poduzeća uz pomoć dvije dizalice pretovarili 77.000 tona robe.
– U strukturi robe, najviše smo radili s ugljem koji se uvozi u BiH te željezom koje se izvozi iz BiH. Svi naši zaposleni su uredno primili zarađene plaće, objašnjava Gudeljević.
Ističe da u posljednjih pet godina nema posebnih oscilacija niti u obimu niti vrsti robe koja se pretovara, i dodaje da postoji trend povećanja broja korisnika usluga.
– Najveći korisnici naših usluga su Sisecam soda Lukavac, ArcelorMittal Zenica te u posljednje vrijeme Unis iz Dervente. Od brodara tu treba istaknuti DTL i Beobrod iz Beograda, kazao je direktor Luke.
Problemi s kojima se Luka Brčko susreće, ponavljaju se iz godine u godinu, bez naznaka kada bi mogle biti riješene. To se, prije svega, odnosi na plovnost rijeke Save pa i Dunava.
– To je preduvjet za odluku naših klijenata da koriste riječne puteve kao svoje logističke pravce, što u konačnici znači da i mi možemo pružati usluge pretovara robe, tvrdi Gudeljević.
Trenutni kapaciteti su dovoljni da odgovore zahtjevima svih korisnika. Međutim, ukoliko bi došlo do povećanog obima robe koja bi išla preko Luke Brčko, onda bi uprava morala osigurati novac za kupovinu novih dizalica većeg kapaciteta, zaključuje Gudeljević.
Brčko distrikt je osnivač i stopostotni vlasnik Javnog poduzeća Luka Brčko koju kontrolira preko Upravnog odbora Luke. Usprkos tome, Luka posluje na tržišnoj osnovi bez novčanih transfera od strane lokalne vlasti. Dvije dizalice u vlasništvu Luke donacija su iz Italije, a Pero Gudeljević ističe kako ima korektne odnose s Vladom i Skupštinom Brčko distrikta.