Banka Slovenije: Inflacija je sve niža zbog usporavanja gospodarskog rasta

Bez autora
Sep 10 2024

U Sloveniji i eurozoni rast gospodarske aktivnosti u drugom tromjesečju bio je relativno skroman. Istodobno, rast plaća ostaje visok na skučenom tržištu rada.

Inflacija se u kolovozu dodatno smanjila te je u Sloveniji niža od inflacije u eurozoni, napominje Banka Slovenije u pregledu makroekonomskih kretanja.

Međugodišnji rast cijena pao je u kolovozu na 1,1 posto i ostaje niži od ukupne inflacije u europodručju. Pad je prvenstveno rezultat daljnjeg produbljivanja pada cijena ostalih dobara i energenata, dok je rast cijena usluga također nešto smanjen u odnosu na srpanj.

Produbljivanje pada cijena ostalih dobara odražava se i na kretanje temeljne inflacije. Taj se u kolovozu smanjio šesti mjesec zaredom i dosegnuo 2,1 posto. Naprotiv, ponovno je ojačao rast cijena hrane. Manji manjak javnih financija rezultat je visokog rasta prihoda zbog nastavka povoljnih uvjeta na tržištu rada, visokih obračuna poreza na dobit i manjeg utjecaja izvanrednih mjera.

U drugom tromjesečju trenutni rast gospodarske aktivnosti u eurozoni bio je isti kao i u prethodnom tromjesečju, od 0,3 posto. Rastu su u prosjeku najviše podržale usluge, dok se proizvodne aktivnosti, sudeći prema anketnim pokazateljima, također očekuju u trećem tromjesečju.

Neizvjesnost i dalje slabi raspoloženje u gospodarstvu, a slaba aktivnost očituje se u daljnjem usporavanju ukupne inflacije koja je u kolovozu u europodručju u prosjeku pala na 2,2 posto. Temeljna inflacija smanjila se na 2,8 posto i odražava relativno snažan rast cijena usluga.

Gospodarski rast u Sloveniji u drugom tromjesečju bio je usporediv s eurskim prosjekom (0,2 posto tekuće, 0,7 posto međugodišnje). U međugodišnjoj usporedbi uglavnom se temeljila na potrošnji države i kućanstava. Potonji je bio poduprijet prigušenom inflacijom i još uvijek dobrim uvjetima na tržištu rada, dok je snažan rast državne potrošnje odražavao veću potrošnju na zdravstvenu skrb i obnovu nakon poplava.

Gospodarski rast kočio je manji izvoz, kao posljedica slabe aktivnosti ključnih trgovinskih partnera, te niža građevinska ulaganja. Među djelatnostima građevinarstvo tako više ne doprinosi gospodarskom rastu, ali je aktivnost i dalje visoka. Ojačao je rast privatnih usluga, a nakon prošlogodišnjih izazova, ove godine veća je i dodana vrijednost proizvodnih djelatnosti.

Raspoloženje u gospodarstvu ostalo je slično ljetnim mjesecima. Kratkoročni modeli prognoze temeljeni na prilično ograničenom skupu podataka za treće tromjesečje ukazuju na tromjesečni rast bruto domaćeg proizvoda od 0,4 posto, objavila je Banka Slovenije.

Broj zaposlenih neznatno je pao u lipnju, ali je ostao blizu rekordnih razina. Istodobno, anketni podaci pokazuju da će se zapošljavanje nastaviti iu drugoj polovici godine. Velika skučenost tržišta rada očituje se u nedostatku radnika, a pokretač rasta zaposlenosti i dalje su strani državljani. Međugodišnji rast prosječne bruto plaće ostao je relativno visok od 5,2 posto, iako je gotovo upola manji nego godinu prije.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik