U Sloveniji i eurozoni rast gospodarske aktivnosti u drugom tromjesečju bio je relativno skroman. Istodobno, rast plaća ostaje visok na skučenom tržištu rada.
Inflacija se u
kolovozu dodatno smanjila te je u Sloveniji niža od inflacije u
eurozoni, napominje Banka Slovenije u pregledu makroekonomskih kretanja. Međugodišnji rast cijena pao je u kolovozu na 1,1 posto i ostaje niži
od ukupne inflacije u europodručju. Pad je prvenstveno rezultat
daljnjeg produbljivanja pada cijena ostalih dobara i energenata, dok je
rast cijena usluga također nešto smanjen u odnosu na srpanj. Produbljivanje pada cijena ostalih dobara odražava se i na kretanje
temeljne inflacije. Taj se u kolovozu smanjio šesti mjesec zaredom i
dosegnuo 2,1 posto. Naprotiv, ponovno je ojačao rast cijena hrane. Manji
manjak javnih financija rezultat je visokog rasta prihoda zbog nastavka
povoljnih uvjeta na tržištu rada, visokih obračuna poreza na dobit i
manjeg utjecaja izvanrednih mjera. U drugom tromjesečju trenutni rast gospodarske aktivnosti u eurozoni
bio je isti kao i u prethodnom tromjesečju, od 0,3 posto. Rastu su u
prosjeku najviše podržale usluge, dok se proizvodne aktivnosti, sudeći
prema anketnim pokazateljima, također očekuju u trećem tromjesečju. Neizvjesnost i dalje slabi raspoloženje u gospodarstvu, a slaba
aktivnost očituje se u daljnjem usporavanju ukupne inflacije koja je u
kolovozu u europodručju u prosjeku pala na 2,2 posto. Temeljna inflacija
smanjila se na 2,8 posto i odražava relativno snažan rast cijena
usluga. Gospodarski rast u Sloveniji u drugom tromjesečju bio je usporediv s
eurskim prosjekom (0,2 posto tekuće, 0,7 posto međugodišnje). U
međugodišnjoj usporedbi uglavnom se temeljila na potrošnji države i
kućanstava. Potonji je bio poduprijet prigušenom inflacijom i još uvijek
dobrim uvjetima na tržištu rada, dok je snažan rast državne potrošnje
odražavao veću potrošnju na zdravstvenu skrb i obnovu nakon poplava. Gospodarski rast kočio je manji izvoz, kao posljedica slabe
aktivnosti ključnih trgovinskih partnera, te niža građevinska ulaganja.
Među djelatnostima građevinarstvo tako više ne doprinosi gospodarskom
rastu, ali je aktivnost i dalje visoka. Ojačao je rast privatnih usluga,
a nakon prošlogodišnjih izazova, ove godine veća je i dodana vrijednost
proizvodnih djelatnosti. Raspoloženje u gospodarstvu ostalo je slično ljetnim mjesecima.
Kratkoročni modeli prognoze temeljeni na prilično ograničenom skupu
podataka za treće tromjesečje ukazuju na tromjesečni rast bruto domaćeg
proizvoda od 0,4 posto, objavila je Banka Slovenije. Broj zaposlenih neznatno je pao u lipnju, ali je ostao blizu
rekordnih razina. Istodobno, anketni podaci pokazuju da će se
zapošljavanje nastaviti iu drugoj polovici godine. Velika skučenost
tržišta rada očituje se u nedostatku radnika, a pokretač rasta
zaposlenosti i dalje su strani državljani. Međugodišnji rast prosječne
bruto plaće ostao je relativno visok od 5,2 posto, iako je gotovo upola
manji nego godinu prije.