Trgovina - Bosna i Hercegovina

Bh. građani zakuvali manje kafe

U istom periodu na tržište BiH stigle su i manje količine ovog omiljenog napitka za više od 4,7 tona nego lani, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Naime, u toku ove godine uvezena su 14.806.124 kilograma kafe, dok je godinu ranije uvoz iznosio 19.565.422 kilograma.

"Najviše sirovine za jedan od najpopularnijih napitaka među stanovništvom stiglo je iz Brazila, a značajne količine kafe u BiH stižu i iz Italije, Indije i Vijetnama", kazali su iz UIO BiH.

Dodali su da, što se tiče izvoza, za devet mjeseci izvezeno je manje kafe za 562.362 KM, a  ova namirnica putuje najviše u Sjedinjene Američke Države, Sloveniju, Austriju, Hrvatsku.

Da je mnogo razloga što je uvoz kafe ove godine manji nego godinu dana ranije kaže i Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor.

"Sigurno je da je manji uvoz u ovolikoj količini pokazatelj da nam je sve manje stanovnika u državi, da sve veći broj ljudi odlazi, što se osjeti i po kupovini, ali i po broju zatvorenih ugostiteljskih objekata", kazala je Marićeva.

Dodala je da su i same cijene visoke, te da je to roba koja sigurno može dugo da stoji na policama, pa su, kako kaže, možda određene količine ove namirnice na naše tržište stigle ranije.

"Mada danas ljudi više obraćaju pažnju na to koliko novca imaju da sebi nešto priušte, pa čak i za kafu", kazala je Marićeva.

Da je u ovolikoj mjeri smanjen uvoz omiljenog napitka velikog broja građana, te da nema objašnjenja za ovakvu promjenu, kaže i Igor Gavran, ekonomski analitičar.

"Bez obzira na inflaciju, tradicija našeg naroda je takva da je veoma malo vjerovatno odricanje od kafe i smanjenje domaće tražnje u tolikoj mjeri, pa mi na pamet padaju jedina dva moguća objašnjenja: ili je neki od domaćih prerađivača kafe smanjio proizvodnju, zbog, recimo, manjeg izvoza, ili je povećano učešće sive ekonomije, odnosno uvoza kafe mimo legalnih tokova", kazao je Gavran.

Pojasnio je da kafa ne raste u BiH i da je jedina mogućnost njenog dolaska na tržište iz uvoza.

"Također, povećan broj turista je mogao samo povećati tražnju i potrošnju na domaćem tržištu, čak i ako ju je jedan broj naših građana smanjio zbog viših cijena.

Ukratko, bez dodatnih informacija koje bi mogle potkrijepiti jednu od dvije moguće navedene opcije, nemam objašnjenja. Nelogična promjena", zaključio je Gavran.