Bosna i Hercegovina bilježi veliki deficit u trgovinskoj razmjeni sa zemljama potpisnicama Sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA). U prvih šest mjeseci ove godine, u odnosu na države CEFTA-e, trgovinski minus iznosio je 725.883.861 marku. BiH je od 2006., kada je počela primjena CEFTA sporazuma, pa do kraja 2009. zabilježila deficit od pet milijardi KM. S druge strane, naši najveći partneri Srbija i Hrvatska od ovog sporazuma imaju veliku korist. Hrvatski izvoz u zemlje CEFTA-e u devet mjeseci ove godine povećan je za 36,3 posto dosegnuvši iznos od 2,65 milijardi dolara. Hrvatska je u ovom periodu u našu zemlju izvezla robe u vrijednosti nešto manjoj od 1,77 milijardi dolara, dok je uvoz robe vrijedio 643 miliona dolara. Srbija je u sedam mjeseci ove godine ostvarila suficit u razmjeni sa zemljama CEFTA-e od 722,1 milion dolara. Region CEFTA-e jedno je od rijetkih tržišta s kojima Srbija ima kontinuirani suficit u razmjeni.
Bosna i Hercegovina bilježi veliki deficit u trgovinskoj razmjeni sa zemljama potpisnicama Sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA).
U prvih šest mjeseci ove godine, u odnosu na države CEFTA-e, trgovinski minus iznosio je 725.883.861 marku. BiH je od 2006., kada je počela primjena CEFTA sporazuma, pa do kraja 2009. zabilježila deficit od pet milijardi KM.
Željeni rezultati
S druge strane, naši najveći partneri Srbija i Hrvatska od ovog sporazuma imaju veliku korist. Hrvatski izvoz u zemlje CEFTA-e u devet mjeseci ove godine povećan je za 36,3 posto dosegnuvši iznos od 2,65 milijardi dolara. Hrvatska je u ovom periodu u našu zemlju izvezla robe u vrijednosti nešto manjoj od 1,77 milijardi dolara, dok je uvoz robe vrijedio 643 miliona dolara.
Srbija je u sedam mjeseci ove godine ostvarila suficit u razmjeni sa zemljama CEFTA-e od 722,1 milion dolara. Region CEFTA-e jedno je od rijetkih tržišta s kojima Srbija ima kontinuirani suficit u razmjeni. Kada pogledamo ovakve rezultate, postavlja se realno pitanje je li BiH potreban ovakav Sporazum?
Predsjednik Privredne komore FBiH Jago Lasić smatra da našoj državi i dalje treba CEFTA sporazum, jer je naša ekonomija mala tako da bez proširivanja poslovanja s domaćeg tržišta na izvoz ne možemo postići željene rezultate, odnosno konkurentnije poslovanje firmi.
Na pitanje zašto smo u deficitu s većinom ovih zemalja, a posebno sa Srbijom i Hrvatskom, Lasić kaže da je to zbog toga što nemamo dovoljno količina roba na domaćem tržištu, a i ono što imamo, ekonomski ne štitimo.
Komercijalni direktor
Prvi čovjek Privredne komore BiH istakao je da od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH očekuje da se ponaša kao komercijalni direktor države i da štiti domaću proizvodnju, što mu je, kako kaže, i funkcija.
Ekonomski analitičar Vjekoslav Domljan kaže za "Avaz" da je najveći problem u tome što bh. institucije ne prave dobre analize za određene poduhvate i tako uvijek na druga tržišta ulazimo nepripremljeni.
- Nema analiza o tome šta gubimo, a šta dobivamo u određenim aranžmanima. Također, nemamo dovoljno analitičkih timova, a i one postojeće ne stavljamo u funkciju - ističe Domljan.