Hrvatski robni izvoz, iskazan u kunama, u prvih pet mjeseci ove godine iznosio je 25,56 milijardi kuna, što je povećanje za 8,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Istodobno je uvoz, ostvaren u ukupnom iznosu od 42,8 milijarde kuna, bio za 8,5 posto manji nego u prvih pet mjeseci prošle godine. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom tako je iznosio 17,3 milijardi kuna i bio je za 25,7 posto manji nego u istom razdoblju lani. Pokrivenost uvoza izvozom u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom u prvih pet mjeseca ove godine bila je 59,6 posto. Izražen u eurima, hrvatski robni izvoz u prvih pet mjeseci ove godine iznosio je 3,5 milijardi eura, što u usporedbi s istim razdobljem 2009. predstavlja rast za 10,5 posto, dok je uvoz u iznosu 5,89 milijardi eura manji za 6,8 posto. Vanjskotrgovinski deficit tako je iznosio 2,4 milijarde eura što je 24,3 posto manje nego u prvih pet mjeseci lani. Na rast izvoza ponajviše je utjecao porast isporuka u inozemstvo pojednih djelatnosti iz prerađivačke industrije, koja je u cjelini ostvarila porast izvoza, izraženog u eurima, za 12,8 posto, na 3,2 milijarde eura.
Hrvatski robni izvoz, iskazan u kunama, u prvih pet mjeseci ove godine iznosio je 25,56 milijardi kuna, što je povećanje za 8,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, pokazuju u četvrtak objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Istodobno je uvoz, ostvaren u ukupnom iznosu od 42,8 milijarde kuna, bio za 8,5 posto manji nego u prvih pet mjeseci prošle godine.
Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom tako je iznosio 17,3 milijardi kuna i bio je za 25,7 posto manji nego u istom razdoblju lani.
Pokrivenost uvoza izvozom u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom u prvih pet mjeseca ove godine bila je 59,6 posto.
Izražen u eurima, hrvatski robni izvoz u prvih pet mjeseci ove godine iznosio je 3,5 milijardi eura, što u usporedbi s istim razdobljem 2009. predstavlja rast za 10,5 posto, dok je uvoz u iznosu 5,89 milijardi eura manji za 6,8 posto.
Vanjskotrgovinski deficit tako je iznosio 2,4 milijarde eura što je 24,3 posto manje nego u prvih pet mjeseci lani.
Na rast izvoza ponajviše je utjecao porast isporuka u inozemstvo pojednih djelatnosti iz prerađivačke industrije, koja je u cjelini ostvarila porast izvoza, izraženog u eurima, za 12,8 posto, na 3,2 milijarde eura.
U okviru prerađivačke industrije najveći rast izvoza bilježi proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, pod kojim statistika vodi i brodogradnju. Izvoz je u toj djelatnosti u prvih pet mjeseci iznosio 679,6 milijuna eura, što je porast za 65,5 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
Statistički podaci pokazuju i da proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda u prvih pet mjeseci bilježi rast izvoza za 13,1 posto, proizvodnja namještaja za 18,6 posto, kemijskih proizvoda za 20,9 posto, dok je primjerice pad izvoza zabilježen u proizvodnji prehrambenih proizvoda (za 1,9 posto), proizvodnji strojeva i uređaja za 9,5 posto, itd.