Do kraja mjeseca građani će znati koji će sve proizvodi biti na proširenom popisu s ograničenim cijenama, što je jedna od mjera Vladine borbe protiv inflacije, koja je u prosincu premašila 3%.
Trgovci računaju hoće li im to donijeti gubitke, a građane zanima hoće
li proizvoda s ograničenom cijenom biti dovoljno na policama. Postavlja
se i pitanje jesu li dosadašnje mjere zamrzavanja cijena utjecale na
zaradu svih u lancu, od proizvođača do trgovaca.
Na novom
proširenom popisu među ostalim bit će više voća i povrća te još važnije -
kruh. No građani baš i ne vjeruju da će proširenje popisa za 20
proizvoda pridonijeti normalizaciji cijena hrane.
- Ne mislim da će utjecati baš puno. Sve je skupo, svaki dan nove cijene. Znači odem i danas je nešto 10 eura, a sutra 15. Jedan dan je ministar rekao da ne idemo na plac i da ne gledamo, da se tako ne računa inflacija. Ja ga sad pozivam neka mi objasni kako se računa inflacija. Ako je nešto koštalo 5 kuna, a sad je 2 ili tri eura, rekli su nam neki od građana.
"Mi brinemo o svemu"
Dan nakon sastanka s trgovcima, proizvođačima i distributerima premijer Plenković objasnio je što se sada očekuje:
- Mislim da je ta naša jučerašnja poruka bila vrlo jasna i bila je upućena s poštovanjem akterima koji djeluju na slobodnom tržištu, ali kao što sam rekao puno puta - jedini akter koji se brine o svima je samo vlada RH, svi ostali brinu o nekom svom interesu, neki o dobiti, svom aspektu, a mi brinemo o svemu, rekao je.
Kuknjava trgovaca
Iz udruge potrošača pozdravljaju nova ograničenja cijena. No zabrinjava
ih kako će na to reagirati trgovci. Glavna su pitanja hoće li imati sve
te proizvode u ponudi, hoće li ih jasno označiti, a cijene biti onakve
kako su propisane jer, kako je u prosincu otkrio državni inspektorat,
bilo je i slučajeva kada su se dizale cijene ograničenih proizvoda.
- Ako ljudi ne znaju koji su to proizvodi i još gore, ako ih ne mogu kupiti, onda je mjera badava. A ta kuknjava trgovaca da se to njima ne isplati i tako dalje, to trebaju riješiti s Vladom. To smo rekli i Vladi - ispostavite račun i neka vam subvencioniraju taj dodatni trošak koji ste imali, rekla je Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
A kad promotrimo prihode od trgovine na malo - prije inflacije oni su u
Hrvatskoj rasli za oko 300 do 400 milijuna eura godišnje, dok su u 2022.
porasli za gotovo milijardu, u 2023. i više od milijardu. U 2024., nema
sumnje, rast će još i više. U prošloj su godini prema posljednjim
podacima za 9 mjeseci - i proizvođači dobro prošli. Prihodi Atlantica,
Podravke ili Kraša rasli su između 8 i 10 posto, a zarada im je od 16 do
čak 35 posto viša nego lani u istom razdoblju.
Iz Poljoprivredne komore pak upozoravaju da će najveći izazov proširenog popisa proizvoda s ograničenim cijenama biti kruh.
-
Ta lista bi morala imati jako puno atributa, trebalo bi se točno
težinski znati sastojci jer od kruha do kruha su velike razlike. Već
jako puno upita imamo od ranog jutra - mlinari i pekari nazivaju, a
zapravo imamo vrlo malo informacija oko toga, naglasio je Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
Iako
još nije službeno, najvjerojatnije će se ograničiti cijena samo jedne
vrste kruha - onog pšeničnog polubijelog od 700 grama.