Trgovina - Hrvatska

Luka Šibenik utovaruje ulje i voće

Nakon višedesetljetnog standardnog pretovara rasutih tereta i nešto malo generalnih tereta, Luka Šibenik okreće novu poslovnu stranicu.

Uskoro, naime, počinje etapna realizacija projekta prekrcaja jestivog ulja. Za potrebe novog projekta već je obnovljen jedan veliki rezervoar koji je stradao u granatiranju Šibenika na početku Domovinskog rata. Na mjestima gdje su bila četiri uništena rezervoara montirat će se novi, kaže za Vjesnik dugogodišnji direktor poduzeća Davor Škugor, koji naglašava da će u nove investicije u rezervoare i zrionicu za južno voće i povrće investirati oko 150 milijuna kuna. Poduzeće nema niti kune kreditnog zaduženja, pa će, vjeruje, za potrebe nove investicije lako doći do novca na financijskom tržištu, a dijelom će uložiti vlastiti novac. Nova investicija značit će i novo zapošljavanje. Bit će to, nema sumnje, dobar »vjetar u leđa« lučkom poslovanju koje se polako vraća na stare staze kada se godišnje pretovarivalo 1,1 milijun tona robe.

Ovogodišnji kolovoz za šibensku luku bio je povijesno rekordan sa 117.000 pretovarenih tona tereta, što je pouzdan znak oporavka tržišta. Na žalost, niti jedna tona tereta nije bila sa šibensko-kninskog područja. Luka Šibenik jedan je od rijetkih primjera uspješne tranzicije u županiji i gotovo jedini preživjeli simbol nekada moćnoga šibenskoga gospodarstva. Nakon ratnih razaranja Luka bilježi stabilno poslovanje uz kontinuirani razvoj. Recesija je nakratko zaustavila taj razvoj, ali rezultati iz prve polovice ove godine govore o 17-postotnom povećanju prometa.

U 2008. godini prekrcano je oko 900.000 tona tereta u čijoj su strukturi rasuti tereti činili 64 posto. Pretovarivalo se mineralno gnojivo iz Kutine, aluminij, gips, kartonske ploče, drvo, vapno, čelik i plastične cijevi. Direktor Škugor, koji je u četvrtom mandatu na čelu Luke, smatra da je kvalitetna organizacija, sigurnost i stabilna upravljačka struktura polučila dobre poslovne rezultate. U proteklih 14 godina Uprava se gotovo nije ni mijenjala, a unatoč krizi u posljednje tri godine ni jedan radnik nije dobio otkaz. Od ukupno 180 zaposlenih, svega 11 radnika radi u administraciji, komercijali i računovodstvu, a ostali na poslovima ukrcaja i iskrcaja robe.

»U ovim kriznim vremenima ne razbacujemo se novcima, a teret krize ravnomjerno smo raspodijelili na sve dijelove poduzeća. Naša je plaća vezana uz promet. Svi zaposlenici daju svoj maksimum jer im se dobar rad osjeti na plaći koja nikada ne kasni. Koliko smo uspješno postavili organizaciju u cjelokupnom poslovanju svjedoči i to što su naši kolege iz Rijeke dolazili proučavati naš način rada«, kaže Škugor. Iako se Luka okreće novim teretima, značajan dio poslovanja i dalje će činiti rasuti tereti. Da su rasuti tereti kvalitetni tereti svjedoči i novo ulaganje Luke Ploče »teško« oko 87 milijuna eura u terminale za pretovar rasutih tereta - ugljena.

Ukratko o šibenskoj luci

- Luka Šibenik je treća po veličini i snazi u Hrvatskoj i zapošljava 180 radnika. Prostire se na 120.000 četvornih metara na kojem je 800 metara duga operativna obala.
- Luka Šibenik dosad nikad nije prekoračila rok prekrcaja tereta. Brod s 30.000 tona tereta njihovi lučki radnici mogu iskrcati za svega pet dana.
- Od šibenske luke žive i svi oni koji se naslanjaju na tu djelatnost. Tu je prije svega 200 zaposlenika u teretnom prometu HŽ-a koji isključivo servisiraju Luku, zatim su tu pomorski agenti, špediteri, peljari, remorkeri, njih između 550 i 600.
- Iako su prije dvije godine instalirali novo filter postrojenje u koje su uložili pet milijuna kuna, sada se ide s novim ulaganjem u taj sektor kako bi zaštita okoliša bila još kvalitetnija.