Povećan izvoz u zemlje CEFTE i EU

Bez autora
Dec 27 2010

BiH je u toku prethodnih 11 mjeseci povećala izvoz u zemlje potpisnice Srednjovropskog ugovora o slobodnoj trgovini /CEFTA/ za oko 400 miliona KM, a u EU za oko 800 miliona u odnosu na prošlu godinu, što je i najveći dio ukupnog izvoznog rasta. Respektabilan suficit BiH ima sa Crnom Gorom, UNMIK-om i Albanijom, a deficit sa Hrvatskom i Srbijom je još je enorman, ali se smanjuje u kontinuitetu. Njemačka je postala naše najveće izvozno tržište, dok će Srbija, ako se aktuelni trendovi nastave, sa drugog mjesta pomjeriti Hrvatsku, uz rastuće učešće i Italije. Izvoz u neke zemlje je višestruko povećan - u Albaniju skoro učetvorostručen, u UNMIK povećan za skoro polovinu. Osnovni problem izvoza BiH ostaje nizak nivo proizvodnje, a posebno proizvodnje za izvoz, koja u svemu može biti konkurentna na stranim tržištima, dok je drugi ključni problem loša struktura izvoza, koju karakteriše izvoz sirovina i poluproizvoda, a manje gotovih - finalnih proizvoda.

Povećan izvoz u zemlje CEFTE i EUBiH je u toku prethodnih 11 mjeseci povećala izvoz u zemlje potpisnice Srednjovropskog ugovora o slobodnoj trgovini /CEFTA/ za oko 400 miliona KM, a u EU za oko 800 miliona u odnosu na prošlu godinu, što je i najveći dio ukupnog izvoznog rasta, izjavio je projekt-menadžer Sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH Igor Gavran.

Gavran je rekao Srni da respektabilan suficit BiH ima sa Crnom Gorom, UNMIK-om i Albanijom, a deficit sa Hrvatskom i Srbijom je još je enorman, ali se smanjuje u kontinuitetu.

"Njemačka je postala naše najveće izvozno tržište, dok će Srbija, ako se aktuelni trendovi nastave, sa drugog mjesta pomjeriti Hrvatsku, uz rastuće učešće i Italije. Izvoz u neke zemlje je višestruko povećan - u Albaniju skoro učetvorostručen, u UNMIK povećan za skoro polovinu", istakao je Gavran.

Prema njegovim riječima, osnovni problem izvoza BiH ostaje nizak nivo proizvodnje, a posebno proizvodnje za izvoz, koja u svemu može biti konkurentna na stranim tržištima, dok je drugi ključni problem loša struktura izvoza, koju karakteriše izvoz sirovina i poluproizvoda, a manje gotovih - finalnih proizvoda.

"Spoljnotrgovinska razmjena je praktično jedina `svijetla tačka` u 2010. godini, uz `betoniran` enorman broj nezaposlenih, očekivanu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda jedva iznad nule i dalji pad vrijednosti stranih ulaganja", pojasnio je Gavran.

On je naglasio da su pozitivni nagovještaji s kraja 2009. godine pretvoreni u ovoj godini u uzlazni trend i ekspanziju izvoza u više sektora, dodavši da su vodeću ulogu imali, kao i do sada, malobrojni veliki izvoznici, koji su i najzaslužniji za obrat u statističkoj slici spoljnotrgovinske razmjene BiH.

Prema Gavranovim riječima, ovi pozitivni trendovi su kontinuirani i u nekim sektorima, poput metalskog, a izvjesno je dostizanje nivoa izvoza iz 2008. godine i nastavak povećanja iznad tog nivoa u prvoj polovini naredne godine.

"Neke kompanije, poput `FAD` Jelah - Tešanj i `Borac` iz Travnika su čak ostvarile rekordne rezultate u proizvodnji i izvozu i najavljuju dalja ulaganja i širenje", istakao je Gavran i dodao da za puni oporavak nije dovoljno samo dostizanje ranijih nivoa proizvodnje i izvoza u BiH, jer su posljedice recesije, prije svega efekti na zaposlenost i životni standard, teške i dugotrajne, te je za njihovo anuliranje potrebno mnogo više vremena i sredstava.

Gavran je naglasio da sama privreda ne može riješiti sve akumulirane probleme, te da je neophodno odlučno i dugoročno djelovanje vlasti u BiH, što se u zemljama s odgovornim vladama i ostvaruje.

"I uzroci oporavka u BiH su najvećim dijelom spoljni, odnosno rezultat su ispravnog djelovanja vlada na našim izvoznim tržištima, koje su podrškom svojoj privredi pomogli i našoj - da može ponovno plasirati svoje proizvode ranijim partnerima", rekao je on.

Gavran je naglasio da nastavak implementacije regionalnog sporazuma o CEFTA, čija je primjena počela krajem 2007. godine, u 2010. godini potvrdio da je ovo tržište najuspješnije za izvoznike BiH, ali i da problem necarinskih barijera u pojedinim članicama nije riješen.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik