Promet trgovini pada 20 mjeseci

Bez autora

Jul 04 2010

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku promet u trgovini na malo u svibnju je zabilježio pad od 3,7 posto realno u odnosu na isti mjesec prošle godine. Nakon što je u travnju relativno visokim padom iznenadila tržište, u svibnju je pad bio nešto manji od očekivanja. No, analitičari Raiffeisenbank ukazuju da je na nešto slabiji pad utjecalo i bazno razdoblje s obzirom da je u svibnju prošle godine promet u trgovini na malo zabilježio veliku godišnju stopu pada od 19,3 posto. Maloprodaja je recesijom jedan od najjače pogođenih sektora te je pod izravnim utjecajem nepovoljnih kretanja na tržištu rada i posebno visoke razine potrošačkog pesimizma. Zato ne čudi da je stopa realnoga godišnjeg rasta od listopada pretprošle godine, dakle 20 mjeseci, konstantno negativna. U mjesecima koji slijede nije izgledan oporavak maloprodaje, jer je još uvijek prisutna nesigurnost na tržištu rada u pogledu zadržavanja radnih mjesta.

Promet trgovini pada 20 mjeseci Prema podacima Državnog zavoda za statistiku promet u trgovini na malo u svibnju je zabilježio pad od 3,7 posto realno u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Nakon što je u travnju relativno visokim padom iznenadila tržište, u svibnju je pad bio nešto manji od očekivanja.

No, analitičari Raiffeisenbank ukazuju da je na nešto slabiji pad utjecalo i bazno razdoblje s obzirom da je u svibnju prošle godine promet u trgovini na malo zabilježio veliku godišnju stopu pada od 19,3 posto.

Zaposlenost presudna za potrošnju

Maloprodaja je recesijom jedan od najjače pogođenih sektora te je pod izravnim utjecajem nepovoljnih kretanja na tržištu rada i posebno visoke razine potrošačkog pesimizma.

Zato ne čudi da je stopa realnoga godišnjeg rasta od listopada pretprošle godine, dakle 20 mjeseci, konstantno negativna.

U mjesecima koji slijede nije izgledan oporavak maloprodaje, jer je još uvijek prisutna nesigurnost na tržištu rada u pogledu zadržavanja radnih mjesta, smatraju analitičari Raiffeisenbank i objašnjavaju da su građani potrošačke navike prilagodili neizvjesnosti, pa odgađaju kupnju svih onih dobara koja im nisu prijeko potrebna.

Strujni šok

Tako i u sljedećim mjesecima očekuju nastavak “racionalne” potrošnje i tek za drugu polovicu godine prognoziraju blage pozitivne pomake. Uspješna turistička sezona zasigurno bi djelovala na oporavak maloprodaje, dok bi ukidanje niže stope posebnog poreza na plaće i ostala primanja moglo imati pozitivan psihološki učinak na potrošnju. No, najava rasta cijena električne energije mogla bi imati upravo suprotan učinak.