Trgovina - Hrvatska

Robna razmjena: 13 županija sa suficitom

Podaci o hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom pokazuju da je u prvom tromjesečju ove godine 13 hrvatskih županija ostvarilo suficit te da se najveći udio uvoza i izvoza odnosi na Grad Zagreb, koji ujedno ima najveći udio u vanjskotrgovinskom deficitu.

Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku, izvoz tvrtki s područja Grada Zagreba u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosio je 621,6 milijuna eura ili 6,2 posto manje nego u istom razdoblju lani, a istodobno je uvoz povećan 0,5 posto, na 2,04 milijarde eura.

U ukupnom hrvatskom izvozu, koji je u prvom tromjesečju iznosio 1,9 milijardi eura, Grad Zagreb je sudjelovao s 32,4 posto, dok je njegov udio u ukupnom uvozu, koji iznosi 3,37 milijardi eura, znatno veći i iznosi 60,6 posto. No, pritom treba imati u vidu da su u Zagrebu sjedišta i većine najvećih tvrtki.

U hrvatskom vanjskotrgovinskom deficitu, koji je u prvom tromjesečju iznosio 1,45 milijardi eura, Zagreb s 1,42 milijarde eura deficita ima udio od čak 98 posto. Najveći je suficit u prvom tromjesečju ostvarila Istarska županija, i to u iznosu od 53,2 milijuna eura.

U odnosu na isto razdoblje lani, izvoz te županije u prvom je tromjesečju povećan 0,8 posto, na 183,2 milijuna eura, a uvoz je smanjen 26,1 posto, na 130 milijuna eura. Slijedi Varaždinska županija s viškom u robnoj razmjeni od 43,2 milijuna eura, jer je iz te županije izvezeno robe u vrijednosti 153,1 milijun eura (10,5 posto više), a uvezeno za 109,8 milijuna eura (rast od 16,6 posto). Vanjskotrgovinski suficit Sisačko-moslavačke županije iznosio je 25,7 milijuna eura, kao rezultat izvoza od 98,7 milijuna eura (20,8 posto više) te 72,9 milijuna eura uvoza (6,8 posto manje).

Nešto manje, 24,8 milijuna eura, iznosio je suficit Zadarske županije koja je u prvom tromjesečju izvezla robe za 55,2 milijuna eura, a uvezla za 30,4 milijuna eura. Najmanje, 2,9 milijuna eura, iznosio je vanjskotrgovinski višak Virovitičko-podravske županije čiji su gospodarstvenici u prvom tromjesečju ove godine na inozemna tržišta izvezli robe u vrijednosti od 11,19 milijuna eura ili 37,8 posto manje nego u istom razdoblju lani, uz istodobni rast uvoza za 11,2 posto, na 8,2 milijuna eura.