Trgovina - Bosna i Hercegovina

Slaba potražnja za domaćim proizvodima drastično skresala izvoz

Kako su objavili iz Centralne banke BiH, vrijednost izvezene robe u avgustu 2023. godine iznosila je 1,16 milijardi KM, što predstavlja godišnji pad od 13,7%.

"Godišnja stopa rasta vrijednosti izvoza u posmatranom periodu je bila pod uticajem smanjene tražnje za robom iz BiH na tržištima zemalja glavnih trgovinskih partnera. Pad vrijednosti izvoza je posljedica godišnjeg pada izvoza proizvoda mineralnog porijekla (31,2%), baznih metala (26,9%), proizvoda hemijske industrije (11,9%) i namještaja (6,6%). S druge strane, izvoz mašina i aparata je u posmatranom mjesecu zabilježio godišnji rast vrijedan 1,3%. Posmatrano kumulativno za prvih osam mjeseci 2023. godine, izvoz je realizovan u vrijednosti od 11,23 milijarde KM, što predstavlja godišnji pad od 5,6%", naveli su iz Centralne banke BiH.

S druge strane, vrijednost uvezene robe u BiH u avgustu 2023. godine je iznosila 2,30 milijardi KM, što predstavlja pad od 2,2% u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

"Godišnji pad vrijednosti uvoza posljedica je pada nekih od uvozno najznačajnijih grupa proizvoda. Uvoz proizvoda mineralnog porijekla, prvenstveno nafte i naftnih derivata, kao i baznih metala, zabilježio je godišnji pad vrijednosti od 22,0% i 16,1%, tim redom. Pozitivan uticaj na vrijednost uvoza imali su transportna sredstva (43,3%) i mašine i aparati (22,6%). U prvih osam mjeseci ove godine u BiH je uvezeno robe u vrijednosti od 18,28 milijardi KM, što predstavlja pad od 1,3% u odnosu na isti period prethodne godine", pišu iz Centralne banke BiH.

Saša Stevanović, ekonomski analitičar, smatra da je podatak o tome da je izvoz doživio korekciju od skoro 14 odsto pokazatelj usporavanja nečega što se zove eksterna tražnja.

"Pošto smo najviše orijentisani na Evropu, usporavanje izvoza na tom tržištu je uvoz eksternog šoka u domaći ekonomski sistem. Naši izvoznici trpe određenu štetu, koja se reflektuje manjim prihodom. Usporavanje izvoza i agregatne tražnje u Evropi nije dobra vijest za ekonomiju. To se vidi na ekonomskim fundamentima Evrope. Ono što nije dobro je što se usporavanje izvoza ubrzava, što oscilira. Tako je, na primjer, u julu izvoz bio manji za 5%, dok je u avgustu manji 14%. Ali u aprilu za 13%. Ono čemu svjedočimo su velike oscilacije, da li ćemo imati veću ekonomsku štetu, tj. za državu veći spoljnotrgovinski deficit, a za privredna društva manji profit i ugrožavanje postojećih radnih mjesta, hoćemo", kaže Stevanović.

Dodaje da je ekonomska politika Evrope pogrešna.

"Instrumenti koji se upotrebljavaju su isti, a uzroci inflacije potpuno različiti. Kada usporava eksterna tražnja, onda se stimuliše domaća tražnja i to je recept. Koriste se različite mjere i instrumenti. To je moguće kada imamo fiskalni prostor i fiskalni kapacitet da se zadužimo i kada imamo obezbijeđene izvore finansiranja. Uvijek kada ekonomija usporava rade se aktivnosti stimulisanja ekonomije, ubrzavanje. Stimulisanje vrši država, zaduživanjem, tj. stvaranjem deficita. Nivo ekonomske štete koji se stvara u sistemu uvijek se mora negdje reflektovati, obično, ako su politike dobre, to preuzimaju javne finansije na sebe, ali to nekad nije moguće, pa ostali elementi sistema, stanovništvo u vidu zaposlenih ili privreda u vidu kapitala, manjom platom, manjim profitom, gubitkom radnog mjesta, bankrotom preduzeća", objašnjava Stevanović za "Nezavisne novine".

Ekonomista Slaviša Raković kaže da je njegovo mišljenje da je proizvodnja prilagođena prodaji, te da izvoznici ne trpe posljedice smanjenja izvoza.

"Sve u svemu, radi se o nešto slabijoj tražnji na tržištu Evropske unije, ali i o otežanim uslovima poslovanja sa tržištem Rusije. Mislim da oba faktora doprinose jednako ovom rezultatu", naglasio je Raković.