Da bismo nešto kupili, nekada smo morali da se obučemo, obujemo, eventualno uzmemo kišobran, pokupimo spisak stvari sa stola i izađemo iz kuće.
Danas više ne moramo da izađemo ni iz pidžame. Udobno zavaljeni u krevetu ili fotelji, sa kafom u ruci, možemo da zađemo u omiljenu aplikaciju, izaberemo šta želimo i samo kliknemo na „Dodaj u korpu”. Naravno, i platimo.
To je kupovina u 21. veku. A dokle smo mi stigli sa time?
Predrag Milićević, savetnika za marketing i komunikacije u Registru nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS), na temu „Srbija u onlajn korpi” ističe da je istraživanje RNIDS-a iz oktobra 2023, pokazalo da 54 odsto preduzetnika i oko 20 odsto preduzeća u svom poslovanju ne koristi veb-sajt. To znači da u Srbiji više od 200.000 privrednih subjekata nema svoj veb-sajt! Pritom, na svega 30 odsto sajtova je omogućena prodaja proizvoda ili usluga, a svega 10 procenata omogućava plaćanje karticama.
Pa da li je kupcima u Srbiji internet trgovina zaista toliko neinteresantna, ili srpski e-trgovci, iz raznih razloga, još uvek ne koriste sve onlajn mogućnosti u svom poslovanju? Koliko Srbi kupuju onlajn?
Narodna banka Srbije je objavila da je tokom 2024. godine obavljeno rekordnih 82,4 miliona kupovina preko interneta, što znači da je u proseku svakog dana prošle godine izvršeno preko 225.000 kupovina. To je povećanje od 39,2 odsto u odnosu na 2023. godinu, a povećanje od 288,5 procenata u odnosu na 2020. godinu, navodi Milićević.
Dakle, Srbi kupuju onlajn, i to sve više. A o kojim sumama je reč?
Od ukupnog broja onlajn kupovina koje su obavljene u 2024. godini, više od dve trećine (68,5 odsto) realizovano je u domaćoj valuti. Dinarske kupovine u 2024. godini beleže rast od 39,6 procenata u odnosu na 2023. godinu, pri čemu je njihova vrednost uvećana za 41,9 odsto. Izraženo u apsolutnim brojevima, takvih transakcija je u 2024. godini bilo 56,5 miliona, u vrednosti od 162,3 milijarde dinara, navela je NBS. Dakle, Srbi ne samo da kupuju sve više nego i troše sve više u onlajn kupovini. Pritom, ovi podaci ne obuhvataju one onlajn kupovine kod kojih je roba plaćena pouzećem, to jest po preuzimanju robe.
Pa, ako je situacija takva, kako izgledaju srpske e-prodavnice koje su omogućile da internet korisnici tokom 2024. godine karticama plate preko 162 milijarde dinara?
Prema podacima NBS, na kraju 2024. godine broj domaćih internet prodavnica porastao je na 4.726, što je 17,9 odsto više nego na kraju 2023. godine, a 134,8 procenata nego na kraju 2020.
Analiza 1.500 e-prodavnica sprovedena u periodu od jula do oktobra 2024. godine obuhvatila je sajtove domaćih pravnih lica koja su proverena u APR-u, čime je isključena mogućnost da istraživanjem budu obuhvaćene nelegalne prodavnice.
Analiza je pokazala da 84,5 odsto veb-prodavnica isporučuje robu samo u Srbiji. Shodno tome, poslovna logika nalaže da te prodavnice budu na nacionalnom, .rs domenu, što njih 77,47 odsto i jeste. Treba istaći da, prema ovoj analizi, skoro dve trećine e-prodavnica (62,67 odsto) omogućava plaćanje karticama i da one predstavljaju deo srpskog veba preko koga su plaćene pomenute 162 milijarde dinara.
Zaključak je da se e-trgovina u Srbiji razvija sve brže, ali ima veoma mnogo mesta za poboljšanja. Od toga da samo 30 odsto sajtova omogućava prodaju, preko toga da više od trećine e-prodavnica ne omogućava plaćanje karticama, do toga da je većina mobilnih sajtova spora.