Trgovina - Hrvatska

U trci za partnerstvo s Lukom Rijekom pet najvećih svjetskih operatera

Za strateško partnerstvo s Lukom Rijekom, radi razvoja kontejnerskog prometa na Brajdici, nadmeće se pet velikih svjetskih kontejnerskih operatera, i to: APM Terminals - Rotterdam, Dubai Ports World - London, Hamburg Hafen und Logistik - Hamburg, International Container Services - Manila i Group Maritim TCB - Barcelona.

Idućeg tjedna Luka Rijeka izabrat će jednog od tih partnera s kojim će pregovarati o mogućem poslovnom povezivanju, dok će ostali navedeni terminali biti »u čekaonici«. U igri za to tridesetogodišnje poslovno povezivanje bilo je 11 velikih svjetskih kontejnerskih operatera, da bi izbor bio sužen na pet nabrojenih, a odabrani partner obvezuje se da će s Lukom Rijekom, odnosno njenom tvrtkom kćeri Jadranska vrata, uložiti 55 milijuna eura u opremanje i razvoj kontejnerskog terminala na Brajdici.

Odabir strateškog partnera Luci Rijeci uvjetovala je i Svjetska banka, i to projektima Rijeka Gateway I i II, teškim 155 milijuna dolara, odnosno 80 milijuna dolara. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u svom planu ulaganja u luke od osobitog međunarodnog značaja za našu zemlju osiguralo je, od 2006. do 2013., 531 milijun kuna, za Luku Rijeku 170 milijuna kuna, Zadar 140 milijuna kuna, Ploče 114 milijuna kuna, Dubrovnik 53 milijuna kuna, Split 40 i Šibenik 12 milijuna kuna. Proširenjem Brajdice povećat će se operativna površina kontejnerskog terminala za 50.000 četvornih metara, što će omogućiti ukupni godišnji pretovar od 500.000 TU-a. Uz to, gradnjom novih 680 metara Zagrebačke obale u riječkoj luci, kapacitet pretovara kontejnera porast će na milijun TU-a godišnje. Što razvoj riječke luke znači za hrvatsko gospodarstvo, pojasnio je predsjednik Uprave Luke Rijeke Denis Vukorepa, kazavši da je ta luka u osam godina ostvarila prihod od 2,5 milijuna kuna, od čega 95 posto iz osnovne djelatnosti, a svi ostali na riječkom prometnom pravcu 20 milijuna kuna. To se odnosi na kopnene prijevoznike, špeditere, razne agencije, banke, carinu, policiju, plaćanje cestarine, prodaju goriva i ugostiteljskih usluga...

Od budućeg strateškog partnera na Brajdici traži se i poštivanje socijalnih prava zaposlenih. Jadranska vrata i novi strateški partner zajednički će se natjecati i za dobivanje koncesije na proširenoj Zagrebačkoj obali. Navedenih pet operatera koji žele postati strateški partner Jadranskih vrata ostvaruje godišnji prihod od 220 milijuna eura do tri milijarde eura, a Vukorepa napominje da Luka Rijeka ne zazire od jakog poslovnog partnera, pa će ga odabrati najkasnije do kraja ove godine, i to partnera koji bi joj trebao otvoriti nova tržišta, posebice u Austriji, južnoj Njemačkoj, Češkoj, Slovačkoj, južnoj Poljskoj, ali i dalje prema Ukrajini i Rusiji. To je prilika za Rijeku da se vrati na kartu značajnih svjetskih luka s koje je bila izbrisana početkom devedesetih godina prošlog stoljeća - kako zbog Domovinskog rata, što je otjeralo brodare, ali i zbog slabo vođene poslovne politike naše najveće luke.

U tim kriznim godinama kontejnerski promet pao je na samo desetak tisuća TU-a godišnje, da bi 2008. godine dosegao 175.000 TU-a. Predsjednik Uprave Luke Rijeke podsjeća da je njihovo poslovanje krenulo na bolje 1999. uvođenjem feeder-servisa između Rijeke i nekoliko velikih kontejnerskih terminala u Sredozemlju, što je subvencionirala država. Ta se subvencija vratila i isplatila, a svaki dolar subvencije donio je osam dolara zarade.

Danas stalne kontejnerske linije između Rijeke i Dalekog istoka te kontejnerskih terminala na Sredozemlju održava desetak najvećih svjetskih kontejnerskih brodara. Luka Rijeka više ne krije ambicije da želi postati vodeća kontejnerska luka na sjevernom Jadranu, i to u idućih pet do šest godina, uz mogućnost povećanja pretovara do dva milijuna TU-a godišnje do 2025. godine, do kada bi se kontejnerski terminal trebao proširiti na novu lokaciju na Krku. Konkurentske luke Trst i Koper godišnje pretovare oko 250.000 TU-a, odnosno 350.000 TU-a, s tim da Koper ne može u budućnosti značajnije povećati te brojeve. Luka Koper je u minule tri godine u razvoj i proširenje kapaciteta uložila 50 milijuna eura, a sav prihod ostvaren na lučkom području ide Trgovačkom društvu Luka s obzirom na to da u toj luci ne djeluje lučka uprava, za razliku od Rijeke i Trsta.

Međutim, treba reći da sve sjevernojadranske luke zajedno - Rijeka, Koper, Trst i Venecija imaju manji pretovar roba od jedne srednje velike sjevernoeuropske luke. Luka Rijeka je u prošlih nekoliko godina iz Kopra vratila na svoj kontejnerski terminal više od 30.000 TU-a, koje je izgubila devedesetih godina prošlog stoljeća. Prednost Luke Koper nad Rijekom je i u tome što je Slovenija u Europskoj uniji, pa roba iz nje bez carinskog zastoja putuje do krajnjih korisnika bilo gdje u EU, dok roba iz Rijeke mora proći carinu na mađarskoj granici. Međutim, kako je rekao Vukorepa, od početka 2011. tog carinskog zastoja više neće biti, odnosno roba iz riječke luke putovat će dalje neometano.