Samostalne zanatske radnje u RS masovno izbjegavaju zakonsku obavezu dostavljanja godišnjih finansijskih izvještaja Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) iz Banjaluke. Broj dostavljenih završnih računa zanatskih radnji smanjen je sa 13.000, koliko ih je bilo 2006. godine, na 1.455 zaprimljenih za 2009. godinu. Samo za proteklu godinu broj izvještaja samostalnih zanatskih radnji je skoro prepolovljen, što je u najvećoj mjeri uticalo na smanjenje ukupnog broja završnih računa u registru pravnih lica APIF-a za oko 1.660. Kao razlog za to navodi se uvriježeno pogrešno mišljenje među preduzetnicima da predaja završnih računa APIF-u zakonom nije definisana kao njihova obaveza, već, navodno, tek kao preporuka. To je jedan od ključnih problema zbog kojih APIF ne može da ispuni svoj osnovni cilj prikupljanja i obrade svih završnih računa kako bi se dobila potpuna finansijska slika svih pravnih lica u RS.
Samostalne zanatske radnje u RS masovno izbjegavaju zakonsku obavezu dostavljanja godišnjih finansijskih izvještaja Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) iz Banjaluke, potvrđeno je u toj instituciji.
Đorđe Mikeš, direktor APIF-a, kaže da je broj dostavljenih završnih računa zanatskih radnji smanjen sa 13.000, koliko ih je bilo 2006. godine, na 1.455 zaprimljenih za 2009. godinu. Samo za proteklu godinu broj izvještaja samostalnih zanatskih radnji je skoro prepolovljen, što je u najvećoj mjeri uticalo na smanjenje ukupnog broja završnih računa u registru pravnih lica APIF-a za oko 1.660.
Kao razlog za to Mikeš navodi uvriježeno pogrešno mišljenje među preduzetnicima da predaja završnih računa APIF-u zakonom nije definisana kao njihova obaveza, već, navodno, tek kao preporuka.
"To je jedan od ključnih problema zbog kojih APIF ne može da ispuni svoj osnovni cilj prikupljanja i obrade svih završnih računa kako bi se dobila potpuna finansijska slika svih pravnih lica u RS", istakao je Mikeš.
On kaže da i sami preduzetnici zbog toga zapadaju u finansijske probleme, jer bez ovjerenih godišnjih računa ne mogu aplicirati za bankarske kredite.
U Zanatsko-preduzetničkoj komori RS ocjenjuju da kod malih preduzetnika postoji nesnalaženje u "šumi" propisa, tako da na kraju ne znaju da li i kome treba da predaju i ovjere završne račune.
"Na kraju ispada da maltene svaka radnja, bez obzira na ostvareni promet, mora imati vlastitog knjigovođu, što iziskuje značajne troškove koje mnogi preduzetnici ne mogu da podnesu", kaže Jovica Bratić, predsjednik Zanatsko-preduzetničke komore RS.
U APIF-u, takođe, ukazuju i na zakonske neusklađenosti koje su dovele do toga da više ne dobijaju ni finansijske izvještaje budžetskih korisnika, koji su svoje račune počeli dostavljati isključivo nadležnim ministarstvima, umjesto i njima. Nove komplikacije su, navode, nastale i nakon nedavnog objedinjavanja baza javnih fondova PIO i zdravstva sa Poreskom upravom RS zbog naplate doprinosa pri čemu je evidentirano oko 1.500 pravnih subjekata koji praktično postoje samo na papiru.
"Sve to nam pravi ogromne probleme pri ispunjavanju naših obaveza dostavljanja preciznih podataka Zavodu za statistiku, nadležnim ministarstvima i Poreskoj upravi", naglašava Mikeš.