Turizam - Hrvatska

Croatia Airlines i JAT uspostavljaju liniju Zagreb - Beograd

Nakon punih 19 godina prekida zračnog prometa između Hrvatske i Srbije, 20. lipnja 2011. godine Croatia Airlines i JAT Airways uspostavit će “ljetni” zračni most između Beograda i Dubrovnika, što je već poznato.

No prema još neslužbenoj, ali potvrđenoj informaciji, ta dva nacionalna avioprijevoznika napokon su se uspjela dogovoriti i o tome tko će od njih “servisirati” letove između Beograda i Splita, Pule te Zagreba tempirane za drugi dio ljeta.

Očekivano, najveći interes, nakon što se Zagreb uskoro poveže s Beogradom, jest izravna veza Splita sa srbijanskom metropolom, o čemu će se dva avioprijevoznika dogovarati idućih mjeseci.

Sporazum drže u tajnosti

JAT i Croatia Airlines detalje tog sporazuma drže u tajnosti jer ga zajednički planiraju predstaviti javnosti tek ovog vikenda, na beogradskom Sajmu turizma. Do tada je službena verzija da je “na tehničkoj razini sve dogovoreno, a timovi će idućih tjedana preciznije iskristalizirati modalitete po kojima će raditi”. Ipak smo doznali kako bi između dviju metropola trebali prometovati avioni Croatia Airlinesa.

JAT će, pak, za svoje putnike imati kod njih zakupljena sjedala po ‘code share’ principu, a otvaranje te linije pomiče se sa zime 2011./12. u ovogodišnji ljetni red letenja. Za zračnu komunikaciju Splita i Beograda navodno još nije postignut konačan “deal”, no poznato je da će vezu između Beograda i Pule preuzeti JAT. Oni su do Istre letjeli i preklani, a zanimanje potencijalnih putnika i ove je godine golemo, kaže Bruno Rogović, direktor Zračne luke Pula.

Otvoreno nebo

Hrvatska zrakoplovna kompanija je za letove iz Dubrovnika za Beograd već dobila dozvolu od srpskog Direktorata za civilno zrakoplovstvo u Beogradu, a slična dozvola za letove iz drugih hrvatskih gradova do odredišta u Srbiji “uz potpunu dokumentaciju može biti spremna za 7-10 dana”. “Otkako smo počeli primjenjivati multilateralni Sporazum o otvorenom nebu, više nema prepreka za uspostavu letova između naših zemalja, te se veselimo svim novim kompanijama.

Tržište je otvoreno, pa sve ovisi o samim avioprijevoznicima i njihovoj floti, ali i o tome postoji li komercijalni interes za otvaranje neke linije”, kaže Katarina Andrić Milosavljević, savjetnica za odnose s javnošću u Direktoratu. Srpskim građanima, dodala je, iznimno su atraktivna odredišta na jadranskoj obali, od Dalmacije do Istre, zbog čega očekuju golem broj putnika tijekom ljeta. Premda ništa ne priječi ni JAT da, ako želi, zatraži sličnu dozvolu za “ulijetanje” u Hrvatsku, u našoj Agenciji za civilno zrakoplovstvo kažu kako “za sada nisu zaprimili nikakav zahtjev srbijanske zrakoplovne kompanije JAT za letove prema odredištima u Republici Hrvatskoj”.

Vijest o početku letova između hrvatske i istočnog susjeda zacijelo će obradovati građane s obiju strana granice koji godinama čekaju na tu mogućnost. No na pitanje zašto to nije učinjeno ranije, mnogo je uvijenih odgovora. Službeno se najčešće spominju neriješena politička pitanja, izostanak bilateralnih sporazuma te neuspješni pokušaji da se postigne zadovoljavajuće rješenje za obje zemlje, no po forumima se išlo čak toliko daleko da se kao glavnog “stopera” spominjalo ministra prometa Božidara Kalmetu.

Takvu su mogućnost odmah demantirali iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. “Srbijanska strana tek nam je u veljači uputila svoj protuprijedlog koji je trenutno na razmatranju u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija”, poručila je glasnogovornica Marina Halužan.

Brže automobilom

No, za uspješno poslovanje neke avionske linije treba napuniti pola aviona barem tri puta tjedno, a otvoreno je pitanje tko bi toliko često letio iz Zagreba do Beograda. Običnim građanima za posjet rođaka avion je preskup, na koncerte preko granice ide se rijetko, a poslovni ljudi svuda radije idu automobilima jer ne ovise o redu letenja. A ipak, prije 1991. Zagreb i Beograd bili su povezani zračnom linijom svakodnevno.

Takav let s transferom do i od aerodroma, “chekingom”, predajom prtljage i ukrcajem, traje oko četiri sata, pa se na forumima postavljaju pitanje “čemu uopće letovi kad se brže stigne autom”. Zato među poznavateljima situacije prevladava mišljenje kako će prve linije biti tek sondiranje terena, kojim će obje kompanije zasigurno “podebljati” svoje studije isplativosti svake avionske destinacije. Naime, unatoč političkoj potrebi da se povežu Srbija i Hrvatska, danas više nitko ne želi poslovati nerentabilno.

U suprotnome ostaje sumnja da će gubitke ekonomski neisplativih, ali politički poželjnih letova na kraju platiti nacionalni proračuni Hrvatske i Srbije, odnosno njihovi građani iz vlastitih džepova.