Turizam - Crna Gora

Grci za zakup dužni milion

Rukovodstvo Budvanske rivijere, koja u ime države raspolaže Svetim Stefanom, odlučilo je da tuži budvanski Adriatic properties jer nije 980.000 eura za zakup Svetog Stefana, a kao naročito indikativnom se čini okolnost da se tužba događa baš u trenutku kada se traži mogućnost dogovora oko nastavka realizacije ulaganja Adriatic Properties-a, a država i lokalna samouprava, prema medijskim saznanjima, priznaju da snose dio krivice za "usporavanje".

Nagađanja da je tužba zapravo vid pritiska orkestriran na relaciji Vlada - Budvanska rivijera, za sada podgrijeva i ćutanje Ministarstva turizma, iz kog je Radiju Slobodna Evropa potvrđeno da će se oglasiti tek po okončanju pregovora.

Njihova nezvanična saznanja iz krugova bliskih Restisovoj Adriatic Properties govore da bi odgovor na tužbu moglo biti povlačenje Aman Resorts-a, čiji je Restis grupa podzakupac i izlazak na međunarodnu arbitražu, gdje bi država Crna Gora, navodno, izvukla deblji kraj.

Budvanska lokalna samouprava se, bar za sada, nije bavila ovim pitanjem, ali tamošnja opozicija podsjeća da je od početka davanja Svetog Stefana na dugoročni zakup Aman Resorts-u, odnosno, Restis Grupi, tvrdila da aranžman nije ni trebalo sklapati, a da je najnoviji razvoj dogažaja samo logičan proizvod loše povučenih poteza.

Odbornik opozicione Socijalističke narodne partije u budvanskom parlamentu Krsto Rađenović smatra da bi Sveti Stefan, kao najvrijedniji crnogorski turistički brend, trebalo da bude u potpunosti u rukama države.

"Najbolji crnogorski turistički brend daje se u zakup firmi koja je formirana 84. godine a ako znamo da je Sveti Stefan sva svjetska odličja pokupio sedamdesetih, daleko prije nego što je Aman resorts otvoren mi smo u samom početku znali da je to propast ugovora i propast sa tom firmom. Na žalost, to se i obistinilo i oni su ga kasnije prodali Grcima, Restis grupi koja sada grca u dugovima i nije u mogućnosti da otvori Grad hotel, odnosno Sveti Stefan. Smatramo da država Sveti Stefan treba da vrati pod svoje, da ga rekonstruiše i da ga i da ga zadrži, da bude državni brend i da mu vrati stari sjaj", kaže Rađenović.

Ćutnja Adriatic propertiesa

Na posljednjoj sjednici Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte gdje se raspravljalo o zahtjevu Adriatika koji se odnosio na smanjenje visine godišnje zakupnine, omogućavanja zatvaranja kapaciteta hotela i produženje roka perioda zakupa ocijenjeno je da "evidentno postoje određene radnje i događaji koji su van kontrole zakupca i na koje on nije mogao uticati, a koje su imale znatan uticaj na kašnjenje realizacije investicija, zbog kojih zakupac nije mogao staviti u funkciju hotelske kapacitete".

Konstatovano je da nije usvojen detaljni urbanistički plan "Kraljičina plaža Čedi", koji obezbjeđuje uslove za početak gradnje novog hotela, kao i da postoje određena zakašnjenja za koja nije kriv zakupac, a nije isključeno da dio dogovora bude i povlačenje tužbe.

U tom kontekstu, treba podsjetiti i na upad dijela mještana i svještenstva na ostrvo i samoinicijativni i nezakonit pokušaj gradnje nove crkve na temeljima antičkog, ranohrišćanskog hrama na ostrvu, odnosno, činjenicu da investitor nije bio kriv za te događaje koje je obilježila i intervencija policije i negativan publicitet.

Do trenutka slanja ovog izvještaja nije bilo moguće dobiti reakciju Adriatic Properties-a, iz kog je u nedjelju u listu Dnevne novine objavljeno da nijesu obaviješteni o tužbi i da je neće komentarisati do zvanične odluke. Tužba, kako se dodaje, nije poželjna u rješavanju problema:

"Čekamo zvaničan odgovor Vlade kojoj smo predali zahtjev i očekujemo njenu reakciju. Stalno se govori o ustupcima nama, a ne pominje se koliku smo štetu pretrpjeli i koliko smo ustupaka napravili do sada, iako na to nijesmo bili obavezni. Trebalo bi znati da nijesmo spremni da trpimo konstantnu štetu."