Iako ponuda hostelskog smještaja u Hrvatskoj, zemlji koja je do prije desetak godina imala hostela tek toliko da ih se moglo nabrojati na prste jedne ruke, iz sezone u sezonu rapidno raste, posla za sve još uvijek ima. Naime, odlučili smo provjeriti može li se u špici turističke sezone u domaćim hostelima naći prazan krevet i to nam gotovo nigdje nije pošlo za rukom. U Hrvatskom ferijalnom i hostelskom savezu (HFHS), koji okuplja devet hostela, među kojima samo dva nisu na obali, rekli su nam da je njihova dosadašnja statistika, što se tiče ove godine, nešto bolja od ranijih sezona. U prvih šest mjeseci bilježimo rast od četiri posto u odnosu na godinu ranije, a s obzirom na to da nam je srpanj izvrstan, taj bi se postotak mogao i podignuti. Kada statistiku "prevedemo" u brojke, rezultati su respektabilni, jer su u pola godine premašili 35.000 noćenja. Na umu svakako valja imati činjenicu da se ipak dobar dio hostelskog smještaja ispuni u samo dva mjeseca - srpnju i kolovozu. U tom ljetnom periodu, u pravilu, HFHS ostvari oko 40 posto od ukupnog broja noćenja u cijeloj godini. Ovosezonski rekorder je Omladinski hostel u Zagrebu, koji je imao više od 10.000 noćenja.
Iako ponuda hostelskog smještaja u Hrvatskoj, zemlji koja je do prije desetak godina imala hostela tek toliko da ih se moglo nabrojati na prste jedne ruke, iz sezone u sezonu rapidno raste, posla za sve još uvijek ima.
Naime, odlučili smo provjeriti može li se u špici turističke sezone u domaćim hostelima naći prazan krevet i to nam gotovo nigdje nije pošlo za rukom.
U Hrvatskom ferijalnom i hostelskom savezu (HFHS), koji okuplja devet hostela, među kojima samo dva nisu na obali, rekli su nam da je njihova dosadašnja statistika, što se tiče ove godine, nešto bolja od ranijih sezona. »U prvih šest mjeseci bilježimo rast od četiri posto u odnosu na godinu ranije, a s obzirom na to da nam je srpanj izvrstan, taj bi se postotak mogao i podignuti«, kaže za Vjesnik Igor Filajdić, pomoćnik direktora za prodaju i marketing HFHS-a.
Kada statistiku 'prevedemo' u brojke, rezultati su respektabilni, jer su u pola godine premašili 35.000 noćenja. Na umu svakako valja imati činjenicu da se ipak dobar dio hostelskog smještaja ispuni u samo dva mjeseca - srpnju i kolovozu. U tom ljetnom periodu, u pravilu, HFHS ostvari oko 40 posto od ukupnog broja noćenja u cijeloj godini. Ovosezonski rekorder je Omladinski hostel u Zagrebu, koji je imao više od 10.000 noćenja.
»Kao i svako ljeto, i ove godine smo puni. Lipanj i srpanj donijeli su nam velik broj gostiju, tako da u ovom trenutku gotovo da nemamo praznih soba«, jedva stiže izgovoriti recepcionar i odmah nas prebacuje na voditeljicu, jer ispred njegova pulta stvorio se red. Kao glavni adut ovog hostela ističu lokaciju - središte grada i blizinu željezničkog te autobusnog kolodvora.
»Ovako nam je svako ljeto, jer Zagreb je postao zanimljiva destinacija na europskoj karti«, kažu. Isto će potvrditi i u poznatom hostelu Nokturno u najstrožem središtu Zagreba. »Zadnja dva mjeseca stvarno imamo gužvu. Popunjenost nam je vrlo visoka«, objašnjava ljubazno osoblje u Nokturnu, koje je zbog velikog interesa često prisiljeno upomoć zvati konkurenciju.
»Ljudi nam dolaze bez rezervacija, pitaju ima li mjesta i onda ih pokušavamo smjestiti u neki drugi hostel, ali uglavnom su svi puni«, objašnjavaju nam, opisujući svoje goste kao mlade ljude u dobi od 18 do 35 godina.
Najviše, kažu, imaju Engleza i Nizozemaca, ali brojni gosti im stižu i iz Južne Koreje. Kao kuriozitet navode da su ovih dana zabilježili posjete i iz udaljenih krajeva kugle zemaljske, poput Novog Zelanda ili Kostarike.
U Omladinskom hostelu u Puli, koji je jedan od najvećih u Hrvatskoj, izrazili su zadovoljstvo poslovanjem u prvih šest mjeseci. »Stvarno smo puni i gužva nam je. Trenutačno nemamo nijedan slobodan krevet. Sve su prilike da ćemo ostvariti 95 posto planiranog«, objašnjavaju u Puli, gdje gosti koji se odluče za hostelski smještaj u prosjeku provedu dvije noći.
»To su redom mladi ljudi, koji godišnje odmore planiraju na sasvim drugačiji način od onog na koji smo mi navikli. Puno su aktivniji, putuju i po mjesec, mjesec i pol, tako da su u Puli kratko. Pogledaju grad i idu dalje, pridržavajući se svog gustog rasporeda«, govore na recepciji te dodaju da su im najčešći gosti iz Njemačke, Austrije, Velike Britanije i Nizozemske.
Čini se da recesija na globalnoj razini ipak nije previše utjecala na odabir tipa turističkog smještaja, jer posebne potražnje za hostelskim krevetima, procjenjuju u Puli, i nije bilo, nego je u usporedbi s proteklim godinama otprilike na istoj razini. Filajdić je dao i točan broj prosječnog trajanja boravka njihovih gostiju, a to je 1,8 noćenja. To objašnjava argumentom koji smo već čuli - »to je bit hostelinga, da se što više vidi u što kraćem roku«. Zadarske brojke slične su pulskima. I tamo je do početka srpnja ostvareno 9000 noćenja, a hostelu se najviše isplatilo kada su niskotarifne aviokompanije uvrstile Zadar među svoja odredišta. Kažu da bi ovogodišnje brojke bile znatno veće da taj, inače najveći domaći hostel u ferijalnoj zajednici, nije 'trpio' zbog renoviranja. No, sada svaka soba ima vlastitu kupaonicu, što u hostelskom svijetu nije pretjerano čest slučaj.
»Ima neka logika kod krize, a koja kaže da u recesijska vremena ljudi biraju upravo hostele zbog povoljnijih cijena, a ništa manje kvalitetnog smještaja u odnosu na neke hotele«, govori Filajdić, sumirajući zašto se u tom sektoru globalna kriza neće osjetiti.