Turizam - Hrvatska

Hotelijeri znatno popravili poslovne rezultate

Prošla godina bila je odlična za turizam. Prema izjavama nekih turističkih djelatnika, čak i rekordna po broju dolaska gostiju i ostvarenih noćenja.

To se odrazilo i na poslovanje hotelijerskih tvrtki, što je vidljivo u ovogodišnjim privremenim financijskim izvještajima dostavljenima Zagrebačkoj burzi. Većina je tvrtki povećala prihod od prodaje. Mnoge su smanjile gubitke ili povećale dobit, a neke su iz gubitaškog prešle u pozitivno poslovanje, a bilo je, iako manje, i onih s lošijim ili jednakim rezultatom kao 2010. Ipak, ukupno gledajući, rezultati su znatno bolji u odnosu na godinu prije.

Unatoč dobrim godišnjim ostvarenjima, ukupni rezultat tih tvrtki još uvijek negativan. Ukupan neto gubitak 40 tvrtki koje su podnijele godišnja izvješća, iznosi 22,6 milijuna. Ipak, taj se rezultat može okarakterizirati vrlo dobrim, s obzirom da su gubici tvrtki u turističkoj branši 2010. bili viši od 340 milijuna kuna. Ako se u obzir uzme iskazana sveobuhvatna dobit, turistički je sektor, prema raspoloživim podacima, 2011. godine u plusu za 21,02 milijuna kuna.

Manje od polovice, točnije 18 tvrtki, poslovalo je s dobiti od ukupno njih 42 izlistane na Zagrebačkoj burzi, te kojima je osnovna djelatnost pružanje usluga smještaja. Tako su dobit ostvarili Dubrovačko primorje, Hoteli Brela, Hoteli Croatia, Hoteli Cavtat, Imperial hoteli, Hoteli Jadran, Hoteli Makarska, Hoteli Tučepi, Istraturist, Jadranka, Laguna Novigrad, Liburnia Riviera hoteli, Plava laguna, Palace hotel Zagreb, Solaris, Sunčani Hvar, Turisthotel i Vrboska. S gubitkom su 2011. zaključili Apartmani i Hoteli Medena, Arenaturist, Borik, Hotel Excelsior, Hotel Bellevue, Hoteli Baška voda, Hoteli Haludovo, Hoteli Maestral, Hoteli Podgora, HTP Korčula, HTP Orebić, HUP Zagreb, Hoteli Vodice, Hoteli Živogošće, Jelsa, Olympia Vodice, Riviera Adria, Vis i Zlatni rat. Izvješće o godišnjoj dobiti nije dostavila Maistra, a Helios Faros nije dostavio nikakva financijska izvješća za prošlu godinu. Tako za te dvije tvrtke nema podataka o dobiti, a 2010. obje su iskazale gubitak.

Lanjski rekorder po neto dobiti je Plava laguna. U 2011. ona je iznosila 81,7 milijuna kuna, što je znatno povećanje u odnosu na 60 milijuna iz 2010., a i tada je ova tvrtka imala najvišu dobit u branši. Odličan konačni rezultat u prošloj godini ostvaren je ponajviše zahvaljujući rastu prihoda od prodaje koji su veći za 50 milijuna kuna, dok su poslovni rashodi porasli 10 milijuna.

Iz minusa lani se uspjelo izvući šest tvrtki: Hoteli Tučepi, Jadranka, Istraturist, Liburnia Riviera hoteli, Solaris i Sunčani Hvar. Istraturist Umag je od gubitaša s minusom od 28 milijuna kuna u 2010., lani postala uspješna tvrtka s dobiti od 22,3 milijuna, što je opet manje od ostvarene dobiti u 2009. koja je iznosila 37 milijuna kuna. Umažani stalno rastu prihodi od prodaje, a na konsolidirani konačni rezultat najviše su utjecali financijski rashodi. Tako su konsolidirani financijski rashodi 2010. bili 102 milijuna, dok su lani pali na 49 milijuna. Grupa Jadranka Mali Lošinj prije dvije godine imala je gubitak od 4,6 milijuna kuna, dok je lani poslovala u plusu od 10,7 milijuna kuna. Za takvu konsolidiranu dobit najviše je zaslužan rast prihoda od prodaje koji je povećan za 16 milijuna, na 322,4 milijuna kuna. Također, Grupa Jadranka jedna je od rijetkih tvrtki koja je uz rast poslovnih prihoda istodobno smanjila poslovne rashode, koji su pali za 4 milijuna. Stoga je razlika između poslovnih prihoda i rashoda na kraju porasla s 8,42 milijuna na 23,29 milijuna kuna, ili za 176,6 posto.

Za rast Solarisove dobiti, prema računu dobiti i gubitka, najzaslužniji je rast prihoda od prodaje koji je znatno veći od rasta rashoda, pa je ta tvrtka iz negativnog rezultata od 9,9 milijuna kuna, prvi put od 2008. godine prešla u plus, i to od 4,2 milijuna. Zbog otpisa kamata na dugove i kreditne obveze prema državi i bankama, lani je i Sunčani Hvar napokon poslovao s dobiti, koja je bila 954.000 kuna. Još jedna hotelijerska tvrtka koja je upjela smanjiti rashode, ali i povećati prihode je Liburnia Riviera hoteli. Opatijskoj tvrtki to je pomoglo da se izvuče iz gubitaka koji su iznosili 48,2 milijuna kuna te ostvari dobit od 5,3 milijuna kuna.

Lošiji rezultat lani u odnosu na 2010. godinu imalo je pet tvrtki. To su Dubrovačko primorje, kojem je dobit pala s 5,8 na 1,6 milijun kuna. Apartmani Medena povećali su gubitak sa 7,1 na 9,6 milijuna kuna, a Hoteli Živogošće s 3 na 5,4 milijuna kuna. Iz pozitivnog poslovanja u negativno prešao je HUP Zagreb, koji je 2010. godine ostvario dobit od 24,3 milijuna, dok je lani gubitak bio visokih 44,6 milijuna kuna. Ujedno je to najveći gubitak među svim hotelijerskim tvrtkama. No, treba reći da prodaja, koja je bila na otprilike istoj razini kao 2010., nije kriva za takav rezultat. Lani je HUP Zagreb pripojio tvrtku H.B.I. d.o.o. koja je vlasnik hotela Sheraton, te napravio vrijednosno usklađenje zemljišta tog hotela u iznosu od 86,5 milijuna kuna, što je utjecalo na povećanje poslovnih rashoda u računu dobiti i gubitka,a time i na ukupan rezultat.

Ipak, ako se promatra sveobuhvatna dobit, koja u obzir uzima učinke pripajanja, tada je HUP Zagreb zabilježio dobit od 74 milijuna kuna.

Inače, u izvješću o sveobuhvatnoj dobiti različite rezultate od klasičnog RDG-a iskazali su jedino HUP Zagreb i Hoteli Živogošće, čiji gubitak tako prikazan iznosi čak 30 milijuna kuna, dok je po klasičnom RDG-u na razini od 5,4 milijuna. U ovoj kategoriji hotelijera, koji su ostvarili lošiji rezultat nego 2010. još su Turisthotel Zadar, koji inače iskazuje visoku dobit. U 2010. godini dobit im je bila 41,5 milijuna, a lani je smanjena na 39,7 milijuna kuna, što je i dalje visok iznos. Unatoč većem broju turističkih noćenja, Turisthotel je jedna od rijetkih tvrtki čiji su prihodi od prodaje lani pali. Poslovni su rashodi ostali na istoj razini, što je na kraju bilo nedovoljno da se poveća ukupna dobit.

Riviera Adria, najveća hotelijerska tvrtka u Hrvatskoj, ostvarila je konsolidirani gubitak od 32,7 milijuna kuna, što je znatno manje nego 2010. kad je on iznosio 79,7 milijuna. Inače, zadnjeg dana lanjskog kolovoza hotelijerske tvrtke Rabac i Zlatni otok pripojene su Rivieri Poreč te je tako stvorena Riviera Adria, najveća turistička tvrtka u zemlji. U svom vlasništvu ima i Hotele Dubrovnik Babin kuk, koji posluju u velikim gubicima, što se odrazilo na konsolidirani rezultat cijele kompanije.

Za hotelijerske tvrtke karakteristična je visoka vrijednost dugotrajne materijalne imovine, kao i relativno visoka razina zaduženosti. Gotovo sva imovina tog sektora nalazi se u zemljištima i građevinskim objektima. Tako je, prema bilanci od 31. prosinca 2011., knjigovodstvena vrijednost zemljišta za ovih 40 tvrtki plus Maistru bila 4,2 milijarde kuna, dok je vrijednost građevinskih objekata, koji se odnose na obavljanje osnovne djelatnosti, bila visokih 12,93 milijarde. Najvrjednije nekretnine ima Riviera Adria - u iznosu od čak 1,7 milijardi kuna. Građevinske objekte vrijedne više od milijardu kuna imaju još Maistra, Plava laguna i Istraturist, a one iznad pola milijarde kuna Laguna Novigrad, Sunčani Hvar, Arenaturist, Solaris i Jadranka.

Što se tiče zaduženosti, ona je zadnjeg dana lanjskog prosinca u turističkom sektoru iznosila 8,33 milijarde kuna, od toga se 3,48 milijarde odnosi na kratkoročne obveze, a 4,85 milijardi na dugoročne. Uočljivo je da je koeficijent zaduženosti cijelog sektora niži od 0,5, a taj se koeficijent prilikom pojedinačne analize neke tvrtke smatra maksimalno dopuštenom granicom zaduženja. Ukupna zaduženost sektora na gotovo je istoj razini kao 2010. godine, tj. manja je za 40 milijuna kuna. Neke su tvrtke u 2011. godini uspjele smanjiti kratkoročne obveze, ali su povećale dugoročne ili obrnuto. No one koje su značajnije uspjele smanjiti i jednu i drugu stavku vrlo su rijetke, a to je uspjelo Hotelima Cavtat i Turisthotelu. Hoteli Cavtat više su nego dvostruko uspjeli smanjiti kratkoročne obveze, koje su pale sa 16,7 na 7 milijuna kuna, dok su dugoročne obveze srezali sa 68 na 43 milijuna kuna. Turisthotel je, pak, kratkoročne obveze smanjio za 3 milijuna, a dugoročne za 6 milijuna, s 32,7 na 26,7 milijuna kuna. Zanimljivo je i da Vrboska, inače manja tvrtka, uopće nema dugoročnih obveza i jedina je takva u turističkom sektoru.