Procjenjuje se da je u Hrvatskoj 30.000 plovila pod stranom zastavom koja nisu platila porez ni u jednoj zemlji Europske unije. Hrvatska im je trenutačno porezna oaza. Nakon ulaska Hrvatske u EU, vlasnici plovila morat će platiti porez u nekoj od zemalja Unije, a to neće biti Hrvatska u kojoj je PDV viši nego drugdje. Malta je ulaskom u EU osigurala privremeni PDV za plovila od šest posto, pa su svi građani Unije koji su tamo imali brodove posegnuli za malteškom zastavom i platili PDV. Kad bi Hrvatska iskoristila tu mogućnost, i to s PDV-om od 10 posto, u državni bi se proračun jednokratno slilo 150 milijuna eura. Osim toga, manja potražnja brodica za sport i razonodu, recesija, strah od investiranja i povećanja nekih troškova u proizvodnji, hrvatsku su malu brodogradnju doveli u tešku situaciju. Visoke trošarine na takva plovila, koje su bile na snazi od kolovoza prošle godine do veljače ove, snažno su utjecale na taj segment brodogradnje, no njihovim smanjenjem situacija se ipak popravila i to za desetak posto.
Procjenjuje se da je u Hrvatskoj 30.000 plovila pod stranom zastavom koja nisu platila porez ni u jednoj zemlji Europske unije.
Hrvatska im je trenutačno porezna oaza, kaže Roko Vuletić, dopredsjednik Udruge nautičkog sektora HUP-a.
Nakon ulaska Hrvatske u EU, vlasnici plovila morat će platiti porez u nekoj od zemalja Unije, a to neće biti Hrvatska u kojoj je PDV viši nego drugdje, dodaje. Podsjeća na primjer Malte koja je ulaskom u EU osigurala privremeni PDV za plovila od šest posto, pa su svi građani Unije koji su tamo imali brodove posegnuli za malteškom zastavom i platili PDV. Kad bi Hrvatska iskoristila tu mogućnost, i to s PDV-om od 10 posto, u državni bi se proračun jednokratno slilo 150 milijuna eura.
Osim toga, manja potražnja brodica za sport i razonodu, recesija, strah od investiranja i povećanja nekih troškova u proizvodnji, hrvatsku su malu brodogradnju doveli u tešku situaciju. Kako je Vjesniku rekao predsjednik Udruženja male brodogradnje pri HGK Boris Vukušić, visoke trošarine na takva plovila, koje su bile na snazi od kolovoza prošle godine do veljače ove, snažno su utjecale na taj segment brodogradnje, no njihovim smanjenjem situacija se ipak popravila i to za desetak posto. »Najgore je najmanjim proizvođačima plovila. Oni su najviše pogođeni krizom, jer je upravo za plovilima koje proizvode potražnja najviše pala«, kaže Vukušić. Dodaje da je nekoliko većih proizvođača - SAS Vektor, Montmontaža Greben i Pičuljan - u boljoj situaciji jer proizvode plovila za MUP za schengensku kontrolu granice. Smatra da se sektoru treba pomoći poticajima i češćim izlaskom na sajmove.
»Bar 60 do 70 posto današnjih malih brodograditelja trebalo bi 50 posto svoje proizvodnje izvoziti, što bi u europskim razmjerima bila sitnica jer kad se pogleda koliko izvoze Poljska, Turska, Francuska i Italija, onda bi se za nas našlo tržište za plasman barem njih stotinjak«, ističe Vukušić. O problemima male brodogradnje govorilo se na forumu u sklopu nautičkog sajma Adriatic Boat Show u Šibeniku. Rečeno je da nautički sektor stagnira i zbog recesije i zbog previše propisa i nameta, a prodaja plovila pala je za čak 90 posto.
Roko Vuletić objašnjava da stagnaciju u tom sektoru uzrokuje PDV od 23 posto i preskupe koncesije. Naša konkurencija u Italiji, Sloveniji i Crnoj Gori intenzivno gradi marine praktički za goste koji će ploviti hrvatskim dijelom Jadrana, kaže i dodaje da najveći trošak nautičari rade tamo gdje im je vez, a ne tamo gdje plove, pa smatra da treba poraditi na »ubiranju« visokog prinosa na položajnu rentu.