Očekivano, posljednji predsezonski lipanj u Istri prošao je lošije nego što je to bilo lani.
Dobar dio smještajnih
kapaciteta ostao je prazan, što znači da se nakon dobrih turističkih
godina nakon pandemije Istra, kao najturističkija regija u Hrvatskoj,
vraća u stare tijekove. Oni znače ponovno suočavanje s lipanjskom rupom, odnosno razdobljem
manje popunjenosti kapaciteta između školskih praznika za Duhove te
ljetnih praznika. A to je ove godine rezultiralo minusom od 12 posto u
noćenjima u lipnju, kada je ostvareno 4,1 milijun noćenja te padom od 4
posto u dolascima - ostvareno je 757 tisuća dolazaka. Podaci su to
Hrvatske turističke zajednice. Bilo je vidljivo i na ulicama istarskih turističkih središta, posebno
tjedan dana nakon Duhova, kako je turista značajno manje. Turistički
znalci objasnili su kao i uvijek, da je to bilo očekivano, jer su Duhovi
ove godine padali ranije, druge će kasnije, pa će lipanj biti bolji. A
to znači da Istra i dalje većinski ovisi o obiteljima s djecom te
njemačkom emitivnom tržištu. A gosti iz Njemačke očekivano su u lipnju ostali kod kuće - em su
praznici bili prije, em je kod njih Europsko nogometno prvenstvo, em su
se otvorile neke nove destinacije gdje prije zbog korone ili drugih
čimbenika nisu letjeli, em im je Hrvatska postala skupa. - Ništa bitno nije se promijenilo u istarskom turizmu, jer se nije ni
moglo promijeniti. Kad je riječ o lipnju, ne mislim da se dogodila neka
katastrofa. Nepovoljan raspored školskih raspusta napravio je svoje,
kao i normalizacija tržišta. U godinama prije 2023., imali smo situacije
koje su nam išle na ruku, no o njima nitko nije glasno govorio. Mislili
smo da smo super te kako gosti dolaze zato što smo super. Mi jesmo
super, ali ne u toj mjeri. Svijet se otvorio jer nema migrantskih kriza,
pandemija je stala, ljudi nemaju ograničenja putovanja. Počeli su
konzumirati putovanja koja su odgađali sve to vrijeme. Tursku muči
inflacija gdje vrijedi turizam više, a i mi smo značajno poskupjeli.
Postali smo u izvanpansionskoj ponudi skuplji od Italije i Španjolske. A
gosti idu tamo gdje dobiju više za svoj novac, kaže Jutarnjem listu istarski turistički stručnjak Jasmin Šabić. Evidentno je bilo, posebno u unutrašnjosti Istre, da su mnoge kuće za
odmor koje su se godinama prije odlično punile, bile prazne. Tako je,
primjerice, na području Turističke zajednice središnje Istre, koja
obuhvaća Pazinštinu, bilo čak 32 posto manje noćenja nego lani u istom
razdoblju - 45.915 noćenja, dok je dolazaka bilo samo jedan posto manje -
7282. - Ove godine primijetili smo da je buking kuća za odmor nešto kasnije
nego inače, ali i kako gosti skraćuju svoj boravak. Prije pandemije taj
je boravak iznosio 10,5 dana, a ove godine je to 8,4 dana. Razlog tome
je inflacija i povećanje troškova života na emitivnim tržištima. Za nas
to znači da moramo pronaći 20 posto više novih gostiju za te kuće. Ove
su godine cijene kuća ostale kao i lani, a lani su se one u odnosu na
godinu prije povećale 10-ak posto. No, cijene nisu problem. Imamo sve
veći broj kuća za odmor te je pitanje kakve su kvalitete, a da ne
govorimo o tome da se malo radi na razvoju sadržaja i promociji
destinacije, zbog čega gosti i dolaze u Istru, kaže nam Igor Macan iz
turističke agencije Istria Lux iz Svetvinčenta, koji ove godine u svojem
portfelju imaju 220 kuća za odmor iz Istre. Taj se broj u odnosu na lani povećao 50 posto. Očekuje da će skoro
puna popunjenost smještaja biti od 20. srpnja do kraja kolovoza, kada
počnu ljetni praznici u južnim njemačkim saveznim pokrajinama. Većinom
kuće pune Nijemci i ostali autogosti u radijusu od 1000 kilometara od
Istre - Austrijanci, Poljaci, Belgijci, Nizozemci, Mađari, Švicarci,
Danci.