Turizam - Hrvatska

Jadranu najvjerniji Nijemci, Slovenci, Austrijanci i Česi

Hrvatsku je od siječnja do kraja srpnja posjetilo 5.881.118 turista, koji su ostvarili 32.009.076 noćenja, a tek je srpanj donio pozitivni preokret nakon šestomjesečnog minusa.

Turistički se djelatnici žale da je predsezona bila lošija zbog lošeg rasporeda blagdana, tradicionalne lipanjske rupe i lošeg vremena. O razlozima predsezonskog minusa da se raspravljati, ali činjenica je da je tek prvi mjesec pune sezone pridonio pozitivnijoj klimi i u turizmu i u državi općenito. Turizam nas neće izvući iz gospodarskoga gliba, ali je donio tračak svjetlosti u ekonomski tmurnu svakodnevicu. Pozitivan rezultat u dosadašnjem dijelu sezone prije svega se može objasniti vjernošću primarne emitivne petorke, država o kojima nam ovisi turizam.

Austrijanaca je tako do kraja srpnja zabilježeno 491.193, tri posto više nego lani, kada su konstantno obarali rekorde posjećenosti. Česi su još bolji - od siječnja do kraja srpnja bilo ih je 368.968, što je rast od 10 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a toliki višak ostvaren je i u broju noćenja.

Nakon rekordne 2009., Slovenci probijaju nove granice. Za sedam mjeseci Hrvatsku je posjetilo 692.840 Slovenaca, i to uglavnom obalu, što je rast od 10 posto. Nijemci su, istina, u dvopostotnom, zanemarivom, minusu - do kraja srpnja bilo ih je 748.013, a veći podbačaj imali su Talijani s 433.959 registriranih dolazaka, osam posto manje nego lani.

Vidjet ćemo, doduše, što je donio ferragosto, prema početnim pokazateljima - ništa loše.

Ukupan rezultat popravili su gosti iz 'sekundarnih zemalja'. Susjeda iz BiH, gdje Hrvatska turistička zajednica još uvijek nema predstavništvo, što je prvorazredna sramota, bilo je 137.474 - šest posto više, a i drugi susjedi, Mađari, bude se nakon višegodišnje letargije. Od siječnja do kraja srpnja zabilježeno ih je 164.626, što je rast od dva posto - nije mnogo, ali veseli nakon dugogodišnjih minusa.

Nizozemaca je bilo 179.577, minus jedan posto, što se objašnjava podatkom da su dugo ostali na Svjetskom nogometnom prvenstvu, pa su tek po njegovu završetku masovno kretali na odmor. Izvrsne pokazatelje imamo iz Norveške - 60.737 posjetitelja, rast od 19 posto. Podsjećamo kako je Hrvatska ove godine u Norveškoj proglašena najpoželjnijim mediteranskim odredištem. I Šveđani su u blagom, jednopostotnom plusu s ukupnih 87.477 dolazaka.

Nakon što su se izvukli iz ekonomske krize, Poljaci su i dalje, drugu godinu zaredom, fenomenalni. U sedam mjeseci registrirano ih je 252.983, rast od osam posto. O Rusima je gotovo sve rečeno - 94.035 dolazaka, plus od 34 posto, Španjolci su također brojni gosti - do srpnja ih je bilo 91.928, povećanje od 22 posto, a tradicionalno su nam vjerni i, ponekad medijski zapostavljeni, Slovaci sa 180.753 dolazaka, devetpostotno povećanje.

Francuzi su, s druge strane, sedam mjeseci završili s dvopostotnim minusom, ukupno ih je bilo 204.445, dok su Srbi, unatoč jakoj medijskoj kampanji, u minusu za tri postotna poena. Do početka kolovoza registrirano ih je 47.399.

Točno 70.617 Amerikanaca posjetilo je našu zemlju, što je rast od pet posto, ali to je i dalje premalo za tako važno i veliko emitivno tržište s kojim još uvijek nemamo izravnu zrakoplovnu liniju. Tržište Velike Britanije u sedam nam je mjeseci poslalo 133.005 turista, dva posto više nego lani, dok je Japan, sa 79.268 dolazaka, na lanjskim vrijednostima.

Kineza je, s druge strane, bilo 36 posto više, ali je riječ o maloj bazi - ukupno 5669 dolazaka. Najviše su podbacili domaći turisti. Džepovi su nam manje-više prazni, što je glavni razlog da nas je do kraja srpnja prebrojano 809.010, pad od šest posto u odnosu na ionako, po tom pitanju, katastrofalnu 2009.