Loša naplata boravišne takse: Crna rupa bh. turizma

Bez autora
Aug 15 2011

Naplata boravišne takse crna je rupa bh. turizma, koja se svake godine sve više širi. Prema podacima Turističke zajednice Federacije BiH, broj turista koji posjete Federaciju BiH nije zanemariv, ali je naplata boravišne takse slaba ili je nema nikako. Prema podacima iz 2010. godine, u Federaciji BiH je boravilo 407.229 turista, koji su ostvarili 819.094 noćenja. Očekivana naplata boravišne takse, koja se po noćenju kreće od 1,20 KM do dvije KM, što zavisi od razreda, trebala je iznositi 294.873 KM. Međutim, naplaćene su 133,882 KM, samo 45 posto od prijavljenog broja gostiju. To su podaci koji se odnose samo na prijavljene u ovom TZ-u, dok je upitan stvaran broj naplata boravišne takse od ugostitelja. U julu ove godine popunjenost smještajnih kapaciteta je, prema statističkim podacima, bila 45 posto, dok podaci sa terena govore da je taj broj bio mnogo veći...

Loša naplata boravišne takse: Crna rupa bh. turizmaNaplata boravišne takse crna je rupa bh. turizma, koja se svake godine sve više širi. Prema podacima Turističke zajednice Federacije BiH, broj turista koji posjete Federaciju BiH nije zanemariv, ali je naplata boravišne takse slaba ili je nema nikako.

Prema podacima iz 2010. godine, u Federaciji BiH je boravilo 407.229 turista, koji su ostvarili 819.094 noćenja. Očekivana naplata boravišne takse, koja se po noćenju kreće od 1,20 KM do dvije KM, što zavisi od razreda, trebala je iznositi 294.873 KM. Međutim, naplaćene su 133,882 KM, samo 45 posto od prijavljenog broja gostiju.

Stvarni broj

To su, prema riječima glasnogovornice TZ-a Federacije BiH Asje Hadžiefendić - Mešić, podaci koji se odnose samo na prijavljene u ovom TZ-u, dok je upitan stvaran broj naplata boravišne takse od ugostitelja. U julu ove godine popunjenost smještajnih kapaciteta je, prema statističkim podacima, bila 45 posto, dok podaci sa terena govore da je taj broj bio mnogo veći.

- Činjenica je da vlasnici hotelskih i drugih smještajnih kapaciteta naplate boravišnu taksu, koju, po zakonu, trebaju uplatiti kantonalnom TZ-u, a on bi dalje trebao novac uplatiti TZ-u Federacije BiH, ali taj lanac ne funkcionira, kazala je Asja Hadžiefendić - Mešić i dodala da je u ovom slučaju država totalno pasivna.

Ona je kao primjer navela Međugorje, koje godišnje posjeti oko milion turista.

- Svi oni moraju negdje noćiti, nije moguće da su došli na jednodnevni izlet, ali je naplata boravišne takse zanemariva, istakla je.

Općinsko vijeće Čitluk prošle sedmice je donijelo odluku o uvođenju ekološke takse od jedne KM po noćenju turista, kako bi prikupljenim novcem finansirala razvoj infrastrukture i uređenje Međugorja i drugih turističkih mjesta. Kako su istakli u Općini, Međugorje, prema procjenama, ostvari godišnje oko milion noćenja, ali od dolaska turista sama općina u budžetu nema direktne koristi, jer, prema zakonu, prihode od boravišne takse dijele Kanton i Federacija BiH.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik