Novi terminal Zračne luke Zagreb do 2015. izgradit će francuski ZAIC

Bez autora
Feb 23 2012

Donesena je odluka o koncesionaru Zračne luke Zagreb - Pleso će graditi francuski konzorcij ZAIC (Zagreb Airport International Company). Gradnja novog terminala počet će najkasnije potkraj godine, a novi aerodrom građani Zagreba imat će tijekom 2015. Francuzi su odlučili da će odmah graditi zgradu koja može primiti pet milijuna putnika, a Povjerenstvo je ocijenilo ponuđača s 97 od 100 mogućih bodova. ZAIC je dostavio i sva jamstva za financijsku pokrivenost investicije. Ulaganje od 190 milijuna eura financirat će dijelom svojim kapitalom, a dijelom kreditom banaka. Petinu novca namaknut će iz svojih rezervi, 10 posto novca financirat će dioničari konzorcija, a 70 posto potrebnog iznosa osigurat će financijske institucije. Prednost tog velikog posla je i u činjenici da se koncesionar odlučio angažirati domaće graditeljstvo na izvedbi radova.

Novi terminal Zračne luke Zagreb do 2015. izgradit će francuski ZAICDonesena je odluka o koncesionaru Zračne luke Zagreb - Pleso će graditi francuski konzorcij ZAIC (Zagreb Airport International Company), potvrdio je prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić.

Gradnja novog terminala počet će najkasnije potkraj godine, a novi aerodrom građani Zagreba imat će tijekom 2015. Francuzi su odlučili da će odmah graditi zgradu koja može primiti pet milijuna putnika, istaknuo je Čačić, koji u tome vidi odlučnost budućeg koncesionara, a istaknuo je i da je Povjerenstvo ocijenilo ponuđača s 97 od 100 mogućih bodova.

ZAIC je dostavio i sva jamstva za financijsku pokrivenost investicije. Ulaganja od 190 milijuna eura financirat će dijelom svojim kapitalom, a dijelom kreditom banaka. Petinu novca namaknut će iz svojih rezervi, 10 posto novca financirat će dioničari konzorcija, a 70 posto potrebnog iznosa osigurat će financijske institucije. Prednost tog velikog posla je i u činjenici da se koncesionar odlučio angažirati domaće graditeljstvo na izvedbi radova.

Članovi konzorcija, najveći francuski građevinar Bouygues Batiment International i Aeroports de Paris Management, koji upravlja s dva pariška aerodroma, tom su odlukom dobili pravo raspolagati Plesom na idućih 30 godina. Za zgradu terminala država neće platiti ništa, a dobit će izdašne koncesijske naknade. U prosjeku ZAIC će tijekom 30 godina državi uplaćivati oko 35,4 posto ukupnih prihoda za koncesije, ali na početku to će biti umjereniji iznosi od svega nekoliko posto prihoda.

Tu je i fiksna naknada od 87,5 milijuna eura, što će se također rasporediti na 30 godina pri čemu će godišnja naknada postupno rasti s 3,59 milijuna eura u prvoj godini na desetak milijuna eura pri kraju koncesijskog razdoblja. Ako ZAIC ne ispuni obveze ili se odluči povući iz posla, garancije su vrlo visoke. Kako je istaknuo Čačić, za izlazak u startu plaćaju 70 milijuna eura plus korporativne garancije, a ako se odluče povući iz posla nakon što izgrade terminal, platit će za raskid ugovora objektom uz 10 milijuna eura osnivačkog kapitala, koji moraju imati neprestano u idućih 30 godina.

Inače, koncesionari su se obvezali podizati putnički promet po stopi od 5 posto i cargo promet 3,5 posto godišnje, podijelio je s novinarima Čačić, koji drži da je ovo dobar posao.

Odluke o davanju zagrebačke zračne luke u koncesiju podigla je na noge sindikalne čelnike, koji se otvoreno protive takvom scenariju. Predsjednik Nezavisnog strukovnog sindikata aerodromskog osoblja Ante Dujić Vjesniku je potvrdio da takav rasplet sigurno vodi u nove prosvjede. Sindikati traže hitno odustajanje od koncesije. Dujić tvrdi da nova vlada uopće nije upoznata s detaljima cijele priče, a priprema se prihvatiti model koncesije koji, smatra, uopće nije dobar.

"Ugovor koji se pripremaju prihvatiti sastavilo je povjerenstvo iz mandata bivše vlasti, a ta je politika odbačena na izborima. Za nekoliko mjeseci kad im svane što su napravili, bit će prisiljeni poništavati ugovor, a to će silno koštati", ističe predsjednik Sindikata koji upozorava Vladu da će davanje Zračne luke Zagreb u koncesiju biti iznimno štetno za Hrvatsku.

Prema njegovim riječima, postoje mnogo bolja rješenja zbog čega u Sindikatu traže da Vlada cijeli projekt novog putničkog terminala na Plesu ponovo razmotri. Tvrde da je prije donošenja odluke potrebno detaljno analizirati aktualna kretanja u zračnom prometu u regiji i svijetu. Tek nakon toga Vlada treba odlučiti o gradnji novog putničkog terminala, za godinu ili dvije.

"Sadašnji projekt iniciran je još potkraj osamdesetih godina. U međuvremenu smo imali gospodarske krize i promjene na tržištu, a neki se sad ponašaju kao da to nije bitno. Jednostavno, pozivamo Vladu da bude razumna i da umjesto koncesije odabere racionalnije, jeftinije i bolje rješenje", upozorava Dujić.

Prema njegovu mišljenju, današnja poduzeća unutar Zračne luke Zagreb mogu i sama realizirati projekt gradnje novog terminala i za to nije potreban nikakav koncesionar. Napominje da sve tvrtke ZL-a posluju pozitivno, a to znači da same mogu aktivirati građevinsku operativu ako je to cilj. U Sindikatu također ističu da novi putnički terminal zapravo ne postoji kao projektna dokumentacija. Postoje samo skice, a već su i one, komentira Dujić, nekima dovoljna izlika da se krene u preuzimanje kompanije koja ove godine obilježava 50 godina rada. Poduzeća Zračne luka Zagreb knjigovodstveno vrijede više od milijardu kuna, ostvaruju godišnji promet između 300 i 400 milijuna kuna, s akumuliranom dobiti od 80 i više milijuna kuna.

"Sve to upućuje na zaključak da je priča o novom putničkom terminalu samo maska za otimačinu postojećih tvrtki Zračne luke Zagreb, njezinih objekata, ali i unosnog posla", smatra Dujić i dodaje kako koncesionar u postojeće objekte ZL-a sljedećih dvadesetak godina ne mora uložiti ni kune, a iz tvrtke može crpiti golemu dobit i od nje kasnije samo dio - i to možda – reinvestirati.

Vjesnikov sugovornik otkriva da za Zračnu luku Zagreb koja svake godine akumulira deset milijuna eura dobiti, postoji jednostavna računica: "A ona kaže da bez i jedne uložene lipe, koncesionar iz postojećih terminala u idućih deset godina može povući minimalno 100 milijuna eura. Dakle, mi ćemo njima u svih trideset godina koncesije dati 300, a oni nama od toga vratiti samo 87,2 milijuna eura".

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik