U 98 hrvatskih luka nautičkog turizma lani je zarađen 574,1 milijun kuna, bez PDV-a, a to je 5,7 posto više nego godinu prije. Gotovo 76 posto ukupnog prihoda (435,9 milijuna kuna) odnosi se na prihod od iznajmljivanja vezova koji je u odnosu na 2009. veći za 7,4 posto. Ako se pogleda segment iznajmljivanja vezova, porast prihoda od stalnih vezova iznosi 5,4 posto, čime je ostvareno 339,3 milijuna kuna, a kod tranzita 15,5 posto, čime je zarađeno 96,6 milijuna kuna. Lani je među županijama najveći prihod od luka nautičkog turizma zabilježila Šibensko-kninska županija (135 milijuna kuna) te je ostvaren porast od 2,8 posto. Primorsko-goranska županija sa svojih 30 luka nautičkog turizma zabilježila je prihod od 87,5 milijuna kuna ili 4,3 posto više nego 2009. Zadarska županija sa 24 luke nautičkog turizma druga je po ostvarenom prihodu od gotovo 131 milijun kuna i porastom od 3,4 posto.
U 98 hrvatskih luka nautičkog turizma lani je zarađen 574,1 milijun kuna, bez PDV-a, a to je 5,7 posto više nego godinu prije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
Gotovo 76 posto ukupnog prihoda (435,9 milijuna kuna) odnosi se na prihod od iznajmljivanja vezova koji je u odnosu na 2009. veći za 7,4 posto.
Ako se pogleda segment iznajmljivanja vezova, porast prihoda od stalnih vezova iznosi 5,4 posto, čime je ostvareno 339,3 milijuna kuna, a kod tranzita 15,5 posto, čime je zarađeno 96,6 milijuna kuna. Lani je među županijama najveći prihod od luka nautičkog turizma zabilježila Šibensko-kninska županija (135 milijuna kuna) te je ostvaren porast od 2,8 posto. Primorsko-goranska županija sa svojih 30 luka nautičkog turizma zabilježila je prihod od 87,5 milijuna kuna ili 4,3 posto više nego 2009. Zadarska županija sa 24 luke nautičkog turizma druga je po ostvarenom prihodu od gotovo 131 milijun kuna i porastom od 3,4 posto.
I u ostale tri jadranske županije zabilježen je porast prihoda od luka nautičkog turizma. U 13 luka nautičkog turizma Splitsko-dalmatinske županije ostvaren je 8,8 posto viši prihod ili gotovo 79 milijuna kuna, dok je u 15 luka Istarske županije prihod povećan 10 posto, na 111,1 milijun kuna. Najmanji prihod od 30,5 milijuna kuna, što je za 9,7 posto više u odnosu na 2009., ostvarilo je pet luka nautičkog turizma u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Ukupno je u svih 98 luka nautičkog turizma, od čega 60 marina (o toga 10 suhih) te 38 ostalih luka, lani bilo 16.913 vezova, a najviše vezova imale su nautičke luke Istarske županije (4291), Zadarske (3759), Primorsko-goranske (3416) i Šibensko-kninske županije (3001). Na stalnom vezu potkraj prošle godine u svim nautičkim lukama bilo je 14.431 plovilo, od čega ih je 12.661 koristilo vez u moru. Podaci Ministarstva mora, prometa i infrastrukture pokazuju da je lani broj dolazaka stranih jahti u odnosu na 2009. bio veći dva posto, tako da su lani došle 58.394 strane jahte s 320.000 nautičara.
I broj nautičara na jahtama tako je povećan dva posto u odnosu na 2009. Osim toga, treba istaknuti i da su lani u Hrvatskoj registrirane 143 nove čarterske tvrtke te je tako dosegnut broj od 1400 registriranih čarterskih tvrtki u Hrvatskoj, odnosno 11 posto više nego u 2009. godini. Čarterskih gostiju lani je bilo tri posto više nego godinu prije, a registrirano je ukupno 4099 jahti i brodica za obavljanje čarterskih usluga. Novina koja se priprema za sljedeću godinu, kako su najavili u Ministarstvu mora, odnosi se na vinjete za koje više neće biti obrasca. Naime, cijela će procedura ostati ista, no znatno pojednostavljena. Tako će se strani nautičar koji prvi put dolazi u Hrvatsku i dalje morati prijavljivati u lučku kapetaniju, no oni koji ponovno dolaze u Hrvatsku, a takvih je najveći broj, svoju će prijavu moći poslati sami od kuće internetom. Uz to, ovlastit će se marine i pomorski agenti za odrađivanje prijava za strane nautičare.