Prodaja hrvatske obale 20 posto bolja od lani

Bez autora

Feb 05 2012

Prodaja odmora u Sloveniji za hrvatska odredišta 20 posto je bolja od lanjske. Pritom treba podsjetiti da je i prošla godina bila rekordna. Od dva milijuna slovenskih stanovnika 1,2 milijuna lani se odmaralo u Hrvatskoj. Slovenskih 7,2 milijuna noćenja značilo je daljnje povećanje od 11 posto u odnosu na godinu prije. Tih 20 posto viška ne mora u završnici značiti ništa jer riječ je o samom početku prodaje. Međutim, sve ukazuje na to da će se i ove godine imati jako dobra sezona sa slovenskog tržišta. Nekoliko je razloga zbog kojih bi nam slovensko, uz njemačko, i ove godine moglo ostati najjačim tržištem. Najprije, cijelu Europu trese gospodarska kriza, a u takvom se razdoblju emitivno tržište okreće najbližim odredištima do kojih se uglavnom dolazi vlastitim vozilom. Hrvatsko im je obala godinama, čak i u dobu velikih političkih napetosti, na prvom mjestu želja, nakon Hrvatske slijede Turska, Grčka, Španjolska, Tunis i Egipat.

Svake godine mislim da smo dostigli plafon, a onda me Slovenci ponovno iznenade, kaže za Vjesnik Goran Blažić, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Ljubljani, nakon što je početna prodaja hrvatske obale za predstojeću sezonu iznenadila čak i najoptimističnije slovenske turoperatore.

Prodaja odmora u Sloveniji za hrvatska odredišta 20 posto je bolja od lanjske. Pritom treba podsjetiti da je i prošla godina bila rekordna. Od dva milijuna slovenskih stanovnika 1,2 milijuna lani se odmaralo u Hrvatskoj. Slovenskih 7,2 milijuna noćenja značilo je daljnje povećanje od 11 posto u odnosu na godinu prije.

"Tih 20 posto viška ne mora u završnici značiti ništa jer riječ je o samom početku prodaje. Međutim, sve ukazuje na to da ćemo i ove godine imati jako dobru sezonu sa slovenskog tržišta. Bio bih zadovoljan i da se ponovi lanjski rezultat", ističe Blažić.

Svi slovenski organizatori putovanja prezentirali su kataloge i zasad sve upućuje na uspjeh.

Nekoliko je razloga zbog kojih bi nam slovensko, uz njemačko, i ove godine moglo ostati najjačim tržištem.

Najprije, cijelu Europu trese gospodarska kriza, a u takvom se razdoblju emitivno tržište okreće najbližim odredištima do kojih se uglavnom dolazi vlastitim vozilom. Hrvatsko im je obala godinama, čak i u dobu velikih političkih napetosti, na prvom mjestu želja, nakon Hrvatske slijede Turska, Grčka, Španjolska, Tunis i Egipat.

Nedoumica da zbog tanjih novčanika masovno odustanu od putovanja za Slovence uopće ne postoji. Naime, istraživanja su pokazala da su među svim europskim narodima Slovencima putovanja prva na popisu životnih prioriteta.

Drugo, praznici su relativno dobro poredani pa će se moći spajati dani, što je jedna od slovenskih, naravno i hrvatskih, posebnih vještina.

Na kraju, Hrvatska može igrati i na kartu vjernosti jer nam brojne slovenske obitelji godinama dolazi u ista mjesta, u iste apartmane ili hotele, i u Hrvatskoj se osjećaju kao kod kuće.

Iako se čini da u Sloveniji postižemo maksimum, činjenica je da postoji slobodan prostor za povećanje dolazaka u izvansezonskim mjesecima.

Zbog skupih putnih troškova za predsezonu i posezonu Slovenci biraju Istru i Kvarner, a glavni odmor planiraju u Dalmaciji.

Najomiljenija hrvatska odredišta za prošlu godinu bila su im: Lošinj, Poreč, Umag, Krk, Brač, Šibenik i Pag.

Veliki su zaljubljenici u hrvatske otoke pa često ističu cijene trajektnih karata. Činjenice su neupitne: slovenska obitelj koja na odmor ide kamp-prikolicom za iznos putnih troškova do nekog udaljenijeg dalmatinskog otoka može tri do četiri dana ljetovati u Istri.

Slovenac bolje platežne moći požalit će se jer u Hrvatskoj nema dovoljno all inclusive hotela te kvalitetnih sadržaja, pogotovo zabavnih. Zasmetat će mu i nedovoljna gostoljubivost i profesionalnosti u pojedinim dijelovima turističke ponude.

U prosjeku su iznimno ekološki osviješteni pa posebno cijene Zbog skupih putnih troškova za predsezonu i posezonu Slovenci biraju Istru i Kvarner, a glavni odmor planiraju u Dalmacijiekološki očuvana mjesta bogate i sadržajne ponude.