Crna Gora će, prema procjenama Svjetskog savjeta za turizam i putovanja (WTTC), u narednoj deceniji imati najbrži rast direktnog učešća industrije putovanja i turizma u bruto domaćem proizvodu, od 12,4 odsto godišnje. Prema direktnom učešću industrije putovanja i turizma u BDP-u, Crna Gora je prva na listi koja obuhvata 181 zemlju, članicu WTTC-a. Realni rast doprinosa turističke privrede u crnogorskom BDP-u će iznositi 10,9 odsto na godišnjem nivou do 2021. godine. Turizam Crnoj Gori donosi prvo mjesto u kategorijama koje se odnose na njegov godišnji ukupan udio u BDP-u, direktan i ukupan doprinos zapošljavanju, kao i na investicije u narednih deset godina. Direktan i ukupan udio sektora putovanja i turizma u zemljama regiona biće nešto niži, pa se prema listi WTTC-a, Srbija nalazi na 106, odnosno na 109. mjestu, a Hrvatska na 110 odnosno 108. poziciji.
Crna Gora će, prema procjenama Svjetskog savjeta za turizam i putovanja (WTTC), u narednoj deceniji imati najbrži rast direktnog učešća industrije putovanja i turizma u bruto domaćem proizvodu, od 12,4 odsto godišnje.
Prema direktnom učešću industrije putovanja i turizma u BDP-u, Crna Gora je prva na listi koja obuhvata 181 zemlju, članicu WTTC-a.
Realni rast doprinosa turističke privrede u crnogorskom BDP-u će, prema prognozama WTTC-a, u koje je agencija Mina-business imala uvid, iznositi 10,9 odsto na godišnjem nivou do 2021. godine.
Turizam Crnoj Gori donosi prvo mjesto u kategorijama koje se odnose na njegov godišnji ukupan udio u BDP-u, direktan i ukupan doprinos zapošljavanju, kao i na investicije u narednih deset godina.
Direktan i ukupan udio sektora putovanja i turizma u zemljama regiona biće nešto niži, pa se prema listi WTTC-a, Srbija nalazi na 106, odnosno na 109. mjestu, a Hrvatska na 110 odnosno 108. poziciji.
Bosna i Hercegovina se prema ukupnom doprinosu turizma BDP-u nalazi na 44. mjestu, Makedonija na 82, a Slovenija na 128.
„Direktan doprinos turizma ekonomiji neke zemlje odnosi se na interni trošak u okviru te industrije, kao i na državni izdatak u toj oblasti, koji je direktno povezan sa turistima, kao što su kulturne i rekreativne posjete", objašnjava se u izvještaju. Ukupno učešće, dodaje se, predstavlja šire, indirektne uticaje na ekonomiju.
Kada je u pitanju doprinos turističkih posjeta, Crna Gora je sa realnim rastom 9,4 odsto na godišnjem nivou u narednih deceniju na drugoj poziciji.
„Doprinos turističkih posjeta ključan je za sektor putovanja i turizma. U ovoj godini se očekuje da će Crnu Goru posjetiti 1,12 miliona stranih turista sa prenoćištem, što će generisati 633,8 miliona eura", ocijenjeno je iz WTTC-a.
Direktno učešće sektora turizma u ovoj godini će, prema procjenama, iznositi 278,3 miliona eura, odnosno 8,1 odsto BDP-a, dok bi ukupan udio trebalo da bude 17,2 odsto.
U narednih deset godina ta cifra bi mogla porasti 12,4 odsto i iznositi 36,3 odsto BDP-a, odnosno 1,9 milijardi eura, predviđa WTTC.
Kada je u pitanju zapošljavanje, industrija putovanja i turizma direktno će doprinijeti otvaranju 25 hiljada novih radnih mjesta u periodu od deset godina, što predstavlja rast od 13 hiljada, smatraju u WTTC-u.
„Ukupan doprinos zapošljavanju, koji podrazumijeva šire uticaje, kao što je učešće investiconih ulaganja, će biti otvaranje 62 hiljade radnih mjesta do 2021, što čini 33,2 odsto ukupne zaposlenosti u Crnoj Gori, odnosno rast 9,4 odsto u desetogodišnjem razdoblju", navodi se u izvještaju.
Prema ukupnom doprinosu turističke privrede zaposlenosti, Makedonija se nalazi na 122, BiH na 131, Slovenija na 134, Hrvatska na 150, a Srbija na 167. mjestu.
Zapošljavanje se, u tom smislu, uglavnom odnosi na nova radna mjesta u turističkoj privredi, poput hotela, turističkih i avio kompanija i drugih servisa vezanih za tu oblast.