Od 79 zona koje su izdvojene za ugostiteljsko-turističku namjenu, predviđenim splitsko-dalmatinskim prostornim planom njih 28 će biti - ugašeno! Provedenom detaljnom analizom je utvrđeno kako se ni u jednoj od tih zona neće dogoditi gospodarski razvitak, jer u njima nije zaživio niti jedan od vrijednosnih kriterija koji se propisuju. Sve to dogodit će se izmjenama prostornog plana o kojima bi Županijska skupština mogla raspravljati već potkraj ove godine. Prostorni plan donesen 2003. godine posljednje izmjene doživio je prije tri godine. U izmjene plana idemo jer je u međuvremenu došlo do izmjena zakonskih i podzakonskih akata, a za područje županije izrađeno je i nekoliko bitnih studija za infrastrukturne sustave koje imamo obvezu implementirati. U svim ostalim segmentima, osim u turističkom odnosno gospodarskom dijelu, prostorni plan se izvrsno provodi...
Od 79 zona koje su izdvojene za ugostiteljsko-turističku namjenu, predviđenim splitsko-dalmatinskim prostornim planom njih 28 će biti - ugašeno!
Kako Vjesnik doznaje od ravnatelja županijskog Zavoda za prostorno uređenje, Nike Mrčića, provedenom detaljnom analizom je utvrđeno kako se ni u jednoj od tih zona neće dogoditi gospodarski razvitak, jer u njima nije zaživio niti jedan od vrijednosnih kriterija koji se propisuju. Sve to dogodit će se izmjenama prostornog plana o kojima bi Županijska skupština mogla raspravljati već potkraj ove godine. Prostorni plan donesen 2003. godine posljednje izmjene doživio je prije tri godine.
»U izmjene plana idemo jer je u međuvremenu došlo do izmjena zakonskih i podzakonskih akata, a za područje županije izrađeno je i nekoliko bitnih studija za infrastrukturne sustave koje imamo obvezu implementirati«, ističe Mrčić. Prema njegovim riječima, u svim ostalim segmentima, osim u turističkom odnosno gospodarskom dijelu, prostorni plan se izvrsno provodi. Sve jedinice lokalne samouprave donijele su svoje prostorne planove, a veliki dio planiranih infrastrukturnih objekata je realiziran.
Prijedloge za izmjene prostornog plana proteklih godina upućivali su i gradovi i općine, no 90 posto tih prijedloga je odbijeno. Najčešći zahtjevi gradova i općina bili su za izmjenu, odnosno novo formiranje ugostiteljsko-turističkih zona. No zakon ne dopušta formiranje novih ako postojeće nisu sagrađene do 80 posto površine. S obzirom na trenutačno stanje, trebalo bi stotine godina da se postojeće zone sagrade do te mjere. Kako ne postoji mogućnost planiranja novih turističkih zona, jedino što preostaje jest brisati, odnosno ukidati postojeće nesagrađene, a u istoj površini planirati nove zone.
Od 90 izdvojenih građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene, među kojima je 11 potpuno sagrađenih, ukupne površine 1200 hektara, posljednje izmjene i dopune plana predvidjele su svega tri nove, 15-hektarske zone u Nerežišćima, Zadvarju i Visu. U zonama je omogućena gradnja od 70.000 do 73.000 turističkih ležaja. Radi usklađivanja s Uredbom o zaštićenom obalnom području, turističke zone koje su bile u prvotnom prostornom planu smanjene su za tridesetak posto, odnosno za 400 hektara. Posljednjim izmjenama, prije tri godine, omogućen je i nastavak gradnje autoceste, novog mosta na Čiovu, plinofikacija te uspostava nove mreže radnih zona.
Splitsko-dalmatinska županijska skupština Ministarstvu graditeljstva, prostornog uređenja i zaštite okoliša uputit će prijedlog o preispitivanju odluke o zabrani korištenja alternativnih izvora energije na otocima. Na otocima i u zaštićenom obalnom pojasu zabranjena je gradnja vjetroparkova. U toj županiji od 27 planiranih, 25 lokacija za implementiranje sustava za korištenje alternativnih izvora energije je već aktivirano. U ovome trenutku u Registru za obnovljive izvore energije pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Splitsko-dalmatinska županija ima gotovo 2000 megavata prijavljenih projekata.