Turizam - Hrvatska

Stankovci dobivaju zračnu luku za 35 milijuna eura

Hrvatska postaje sve traženija zračna destinacija, o čemu svjedoči i ovogodišnje 10-postotno povećanje broja putnika u devet zračnih luka, uključujući dvije otočne (na Braču i Lošinju).

U devet prošlogodišnjih mjeseci prevezeno je 4,405.547 putnika, a ove godine zamjetno više - njih 4,836.942. Za šest posto veći je broj operacija zrakoplova dok je prijevoz robe smanjen za dva posto. Već za godinu-dvije broj broj putnika mogao bi se povećati zahvaljujući gradnji novog sportsko-rekreacijskog aerodroma na području Stankovaca, u što upravo kreće zagrebački poduzetnik, pilot Josip Crnčević. Za tu namjenu osnovao je tvrtku Aerodrom Strankovci. Investicija koja će se realizirati etapno, kaže Crnčević za Vjesnik, vrijedna je oko 100 milijuna eura.

U prvoj fazi gradit će se 1400 metara duga i 23 metra široka pista, servisni sadržaji i hangari, a u drugoj fazi aerodrom će dobiti turističke sadržaje, sportske terene... Jednu studiju utjecaja na okoliš Ministarstvo je već prihvatilo, dok je druga, koja će posebno obraditi utjecaj na ptičji svijet, u izradi. Zatražena je lokacijska dozvola i uskoro se očekuje pozitivan odgovor. U prvoj fazi gradit će se 1400 metara duga i 23 metra široka pista, servisni sadržaji i hangari, a u drugoj aerodrom će dobiti turističke sadržaje, sportske terene. Gradnja bi mogla započeti za sedam mjeseci i nema sumnje da će taj projekt biti od kapitalnog značenja za dalmatinsko zaleđe iz kojega se dosad samo bježalo prema morskoj obali i većim gradovima.

Projekt su prepoznali općina Stankovci i načelnik Željko Baradić koji ga je uvrstio u poduzetničku zonu. Zemljište na kojem će se graditi aerodrom, oko 100 hekatara površine, u vlasništvu je Hrvatskih šuma od kojih će se tražiti izvlaštenje. Šibenčani su ostali gluhi na tu hvalevrijednu investiciju, što čudi s obzirom na blizinu Stankovaca i korist koju će od buduće zračne luke imati cijela šibenska turistička regija do koje nema ni 20 kilometara. Šibenik do danas nije uspio provesti u djelo staru ideju o gradnji manjeg aerodroma na Pokrovniku kod Drniša, koji ima idealne uvjete ali se nije sredilo izvlaštenje zemljišta.

Inače, po broju prevezenih putnika prednjači Zračna luka Zagreb koja je i najveća u Hrvatskoj, u kojoj je lani bilo 1,59 milijuna putnika, a sada njih 1,812 milijuna, ili 14 posto više. Zračna luka Rijeka ima najveće povećanje od čak 32 posto, ali je riječ o manjim ukupnim brojkama. Prošle je godine bilo 58.163, a ove 76.822 putnika. Zanimljivo je da su sve zračne luke u ovoj godini zabilježile porast broja prevezenih putnika, što je još jedna potvrda rekordne turističke sezone.

Splitska zračna luka koja se zadnjih godina modernizirala i prihvaća zrakoplove sve većeg broja kompanija, povećala je putnički promet za respektabilnih 7,2 posto. U 2010. godini preko splitskog aerodroma prevezeno je 1,064 milijuna putnika, a ove njih 1,114 milijuna. Promet je povećan i u dubrovačkoj zračnoj luci - za 7,38 posto, s lanjskih 1,112 milijuna putnika na 1,194 milijuna. Dobre rezultate bilježi i Zračna luka Pula, čiji je promet u plusu za 6,85 posto, ali su ukupne brojke skromne. U prošloj je godini prevezeno 308.000, a sada 329.000 putnika. Zračna luka Zadar koja se ubraja među srednje, polako hvata korak s ostalima, a povećanje od tri posto potvrđuje da je i srednja Dalmacija ove godine bila dobro posjećena. U ovoj godini dosad je kroz tu zračnu luku prošlo 245.000 putnika, a lani nešto manje - 237.000.

Osječani također bilježe povećanje, i to za 5,38 posto. Lani je tamo bilo 18.314, a ove godine 19.300 putnika.

Brački aerodrom je u plusu za 8,26 posto, tj. bilo je nešto više od 12.000 putnika, a preko Malog Lošinja njih 5686 ili čak 19 posto više nego lani. Ta povećanja svjedoče o nužnosti da se izgrade uzletno-sletne staze na jadranskim otocima koje bi inozemnim gostima uvelike približile atraktivne otočne destinacije.

Kad je riječ o prijevozu tereta, povećanje je zabilježeno samo u Zračnoj luci Zadar. Lani je preko te zračne luke prevezeno 4,5 tona robe, a u ovoj 14,5 tona ili čak 222 posto više. Pus je ostvaren i u Zračnoj luci Dubrovnik, i to četiri posto. Ostale zračne luke preko kojih je moguć prijevoz robe - Zagreb, Split i Pula - bilježe pad između dva i tri posto.

Povećanju broja prevezenih putnika nesumljivo je pridonijelo ulaganje u aerodromsku infrastrukturu. Kako doznajemo od Danijela Milete, državnog tajnika u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, iz državnog je proračuna u ovoj godini za sufinanciranje razvoja infrastrukture u zračnom prometu izdvojeno pet milijuna kuna, a za jačanje zaštitnih i sigurnosnih mjera na aerodromima još 12 milijuna. Inače, ta obveza države, objašnjava Mileta, proizlazi iz hrvatskog članstva u međunarodnim organizacijama za zračni promet, na temelju kojih je Hrvatska dužna osigurati novac za povećanje zaštitnih i sigurnosnih standarda.

Hrvatska je već sastavila listu projekata koji će se kandidirati za sredstva iz europskih kohezijskih fondova nakon što postane 28. članica Europske unije. Najveće šanse, smatra se, ima projekt gradnje terminala C Zračne luke Dubrovnik, vrijedan 49,16 milijuna eura. Inače, u ovoj je godini najveći razvojni projekt realiziran u Zračnoj luci Split gdje je izgrađena nova stajanka u koju je uloženo 90 milijuna kuna. Što se tiče infrastrukturnih projekata na aerodromima, njih financiraju sami aerodromi, dok ih država pomaže proračunskim sredstvima. Tako su i sredstva za novu stajanku osigurana iz vlastitih sredstava Zračne luke Split koja sada raspolaže sa dodatnih 34.800 četvornih metara prostora na kojem se može parkirati 16 zrakoplova različitih tipova, čak i onih tipa jumbo jet.

S novom stajankom splitska Zračna luka može konkurirati svjetskim zračnim lukama, istaknuo je na svečanom otvorenju direktor Lukša Novak.

Najveći projekt u hrvatskom zrakoplovnom sektoru svakako je gradnja Zračne luke Zagreb, što je izazvalo golem interes europskih i svjetskih kompanija. Natječaj provodi Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. U tijeku je drugi stupanj natječaja koji je prolongiran za dodatna tri tjedna, nakon čega će Vlada odabrati najpovoljnijeg ponuđača. Natječaj je u svom redovitom dijelu završen 31. listopada ove godine. Novi putnički terminal Zračne luke Zagreb trebao bi postati glavno čvorište koje će objediniti cijelu regiju. To će, nesumnjivo, imati odgovarajući efekt za nacionalnog zračnog prijevoznika, a na kraju i za cijelo hrvatsko gospodarstvo.

Zračna luka Zadar, koja raspolaže sa svega 6500 četvornih metara putničkog terminala, iz godine u godinu grabi sve krupnijim koracima naprijed, a novi planovi svjedoče o visokim stremljenjima. Zadrani žele proširiti terminal i dobiti novi prostor za cheking zonu koja im je danas veliki problem. Vrijednost investicije koja će se realizirati tijekom zime iznosi 10 milijuna kuna. Inače, ovo je ljeto Zračna luka Zadar dočekala s novim prostorima za međunarodne odlaske i dograđeni prostor za domaće putnike u dolasku. Uređen je i terminal za generalno i business zrakoplovstvo. Jedina su luka u Hrvatskoj koja takav terminal ima odvojen od ostalih objekata. Zahvaljujući toj investiciji, odvojen je prihvat putnika iz privatnih zrakoplova, što jamči privatnost takvoj, uglavnom bogatijoj klijenteli. U Zadru su lani sletjela 1143 privatna zrakoplova.

Investirali su i u sadržaje za tehnički prihvat, u vatrogasne garaže, izgradili hangar i stajanku za zrakoplove generalnog zrakoplovstva... Sad im je glavni cilj produžiti uzletno-sletne piste. Sada postoje samo dvije duge 2500 i 2000 metara. Prihvat niskobudžetnih zrakoplova povećao im je promet jer međunarodni letovi čine 85 posto njihova ukupnog prometa. Irski Ryanair koji dovozi putnike sa sedam europskih destinacija u ukupnom prometu sudjeluje sa 70 posto. Njemačka kompanija Germanwings leti iz tri grada. Domaći Croatia Airlines vratio se u Zadar nakon šest godina izbivanja. Čarter letovi su pak najčešći iz Rusije.