Turizam - Hrvatska

Svima promet raste, a riječki aerodrom izgubio trećinu putnika

Za razliku od ostalih hrvatskih aerodroma koji, unatoč globalnoj financijskoj krizi, bilježe blagi porast prometa, Zračna luka »Rijeka« ove će godine ostvariti promet od oko 70.000 putnika, što je za trećinu putnika manje u odnosu na lanjsku godinu.

To će pak prouzročiti manjak prihoda od 3,5 milijuna kuna. Lokalne i regionalne vlasti za to stanje najčešće prozivaju državu jer ima najveći udio u Zračnoj luci s 55 posto, dok Primorsko-goranska županija ima 20 posto, Grad Rijeka 10 posto, po četiri posto gradovi Krk, Crikvenica i Opatija, a tri posto Općina Omišalj.

Nerijetko se govorilo i o tome kako je jedan od glavnih razloga državnog marginaliziranja tog aerodroma lijevo orijentirana Rijeka.

»Još nitko nikad nije rekao pravu istinu. Činjenica je da država u ovu zračnu luku nije ulagala onoliko koliko je ulagala u zadarsku, dubrovačku i druge domaće, ali je isto tako činjenica da ni jedna dosadašnja Uprava u posljednjih 20 godina na adresu resornog ministarstva nije dostavila ni jedan ozbiljan plan za revitalizaciju aerodroma, odnosno investicijski projekt«, kaže direktor Zračne luke »Rijeka« Gordan Žurga. Dodaje da je država dosad aerodromu dala koliko god se od nje tražilo. »U ovoj smo godini dobili 2,5 milijuna kuna za tekuće poslovanje, odnosno plaće, a do kraja 2010. realizirat ćemo prvu fazu obnove svjetlosne signalizacije na uzletno-sletnoj stazi, što stoji 3,5 milijuna kuna. No, kasnimo s projektima«, kaže.

Inače, Žurga je na tom mjestu sredinom srpnja ove godine zamijenio Mladena Pasarića kojemu je do tada bio pomoćnik.

Žurga dodaje kako je kamen spoticanja u razvoju krčkog aerodroma svakako i politička struktura Nadzornog odbora i Skupštine tvrtke čiji se članovi vrlo često prepucavaju, ali tako da na kraju od svega toga ima više štete nego koristi, što se vidi samim pogledom na aerodrom koji nije nimalo reprezentativan za regiju čiji je udio u ukupnom turističkom prometu čak 25 posto.

Žurga ističe da je Zračna luka »Rijeka« među 66 tvrtki od posebnog državnog interesa te da je država u posljednjih 10 godina najviše i uložila u taj aerodrom, točnije 74,3 posto ukupno uloženog novca, što iznosi 25 milijuna kuna, Primorsko-goranska županija osam milijuna kuna, a Grad Rijeka samo 12.901 kunu.

Županija je pak u ovoj godini za ZLR osigurala pola milijuna kuna, od čega je na računu društva već 380.000 kuna namijenjenih investiciji naplate parkinga na aerodromu. Žurga je kazao da mnoge turističke zajednice te regije ne znaju na koji način aerodrom funkcionira i koje su njegove mogućnosti te da je izlaz u zajedničkom nastupu i investiranju lokalnih i regionalnih vlasti i turističkih zajednica. U posljednje vrijeme čelni ljudi Ministarstva javno su govorili o tome da će do kraja ove godine objaviti plan za daljnji razvoje domaćih zračnih luka pa tako i ZLR. Predviđa se da je svim hrvatskim aerodromima za kapitalne pomoći potrebno oko 18 milijuna kuna.

Žurga, na temelju stručnih analiza, procjenjuje da je za revitalizaciju Zračne luke »Rijeka« nužno osigurati oko 140 milijuna kuna da bi se infrastruktura podigla na višu razinu, odnosno onakvu na kojoj su ostali aerodromi u državi. Plaće i doprinosi u ZLR-u isplaćeni su sa zakašnjenjem. Još nije isplaćena plaća za srpanj ove godine.

Obersnel: Ulaganje bez projekata nema smisla

»Ne vidim smisao ulaganja u ZLR bez jasno definiranih projekata. Spremni smo financirati projekte, ali ne i hladni pogon Zračne luke. Spremni smo financirati avioprijevoz i autobusni prijevoz od Rijeke do aerodroma, što obavlja Autotrolej već nekoliko godina uz gradsku financijsku potporu, a čega nema u financijskim izvješćima Zračne luke. Cijela ta priča sada se svela na skretanje pozornosti u sasvim pogrešnom smjeru. Javnosti je poznato da se već pet godina zalažem za uvođenje strateškog partnera u ZLR-u ili da se ona da u koncesiju. Zainteresiranih nije bilo u resornom ministarstvu, a ni Županija donedavno za to nije pokazivala interes«, kazao je »Vjesniku« riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.