U nastavku “Turističkog foruma 2023”, koji je jučer počeo u Tuzli, održana je danas panel diskusija o temi “Ruralni turizam kao značajan segment razvoja turizma”.
U diskusiji su učestvovali dekan Fakulteta za hotelijerstvo i turizam Vrnjačka Banja Drago Cvijanović, vlasnik Global Inside Ancona Marcco Cocciarini i Velibor Trifković iz USAID-a.
– Ako gledamo ruralni ili seoski turizam onda imamo podjelu na agroturizam koji je isključivo vezan za seoski turizam, odnosno poljoprivredno domaćinstvo koje prerasta u seosko turističko gazdinstvo. I drugu grupu kojoj pripadaju svi drugi oblici turizma u ruralnim naseljima, poput lova, ribolova, vjerskog turizma itd. Bosna i Hercegovina ima mnogo prednosti. Ima prirodna bogatstva, gostoprimstvo ljudi, fakultete i srednje škole, a i potrebe za zapošljavanje ljudi u turističkoj djelatnosti. Zato je seoski turizam velika šansa za Bosnu i Hercegovinu – rekao je Cvijanović.
U svojoj diskusiji on je iznio niz primjera i preporuka kako se seoski turizam u BiH može oživjeti ili pokrenuti s mrtve tačke.
Marcco Cocciarini je istakao kako je zadivljen etno selima u BiH, da ih je fotografisao i pokazao svojoj porodici, poznanicima i poslovnim partnerima u Italiji, koji su bili oduševljeni viđenim prizorima i poželjeli da dožive nova iskustva u tim selima.
– Ljudi se žele ponovo povezati s prirodom i vratiti prirodi. Imamo tradicionalni oblik seoskog turizma, ali i luksuzni. I za jednu i drugu opciju vjerujem da ima zainteresovanih – rekao je Cocciarini.
Velibor Trifković iz USAID-a istakao je aktivnosti koje se već provode, te da se najbolje prakse primjene i u BiH.
– Ruralna ili seoska domaćinstva su čuvari nacionalnog blaga i kulture. Imamo potencijale, ali ih nismo valorizirali. Trebamo se ponositi onim što imamo i da čuvamo autohtone proizvode. Upravo su nam potrebni turistički proizvodi i mi smo pokrenuli projekte, poput staze sira i meda. U ruralnom turizmu možete nuditi samo smještaj, ali i smještaj i hranu. Dakle, razvijali bi se proizvodi koje nudimo i turisti bi se duže zadržavali na našim područjima – rekao je Trifković.
Iz Evrope, istaknuto je, postoji interesovanje da se upoznaju s priodnim ljepotama BiH, ali ponuda nije pretvorena u turistički proizvod. Zakonodavne vlasti su prepoznali potrebe i olakšale registraciju nekih djelatnosti, ali je povezivanje ruralne i gradske sredine ključ jer ljudi koji dolaze u gradove žele da probaju domaće piće ili hranu.