Nacionalna turistička organizacija podržala je zamisao da se turistima koji posjete jednu od najljepših kraških špilja u svijetu isplati 15 eura, koliko stoji tjedna vinjeta za korištenje slovenskih autocesta, ali konačna odluka o tome još nije donijeta. Ideju o kompenzaciji iznosa cestarine iznijela je tvrtka "Turizem Kras" koja ima 20-godišnju koncesiju na Postojnsku jamu. Ona planira u idućih 10 godina udvostručiti broj posjeta sa sadašnjih pola milijuna na milijun turista godišnje, koliko je Postojnsku jamu nekoć i posjećivalo. Kao jedan od poticaja predloženo je i vraćanje cestarine posjetiteljima sa tjednom vinjetom za autoceste, ako se odluče za posjet Postojnskoj jami. Tjednu vinjetu uglavnom koriste stranci u tranzitu. Računa se da bi vraćanje iznosa za tranzitnu vinjetu dovelo više gostiju iz susjedne Italije.
Kako piše slovenski poslovni dnevnik "Finance", nacionalna turistička organizacija podržala je zamisao da se turistima koji posjete jednu od najljepših kraških špilja u svijetu isplati 15 eura, koliko stoji tjedna vinjeta za korištenje slovenskih autocesta, ali konačna odluka o tome još nije donijeta.
Ideju o kompenzaciji iznosa cestarine iznijela je tvrtka "Turizem Kras" koja ima 20-godišnju koncesiju na Postojnsku jamu. Ona planira u idućih 10 godina udvostručiti broj posjeta sa sadašnjih pola milijuna na milijun turista godišnje, koliko je Postojnsku jamu nekoć i posjećivalo.
Kao jedan od poticaja predloženo je i vraćanje cestarine posjetiteljima sa tjednom vinjetom za autoceste, ako se odluče za posjet Postojnskoj jami. Tjednu vinjetu uglavnom koriste stranci u tranzitu. Računa se da bi vraćanje iznosa za tranzitnu vinjetu dovelo više gostiju iz susjedne Italije.
Iako Postojnska jama sa svojih preko 20 kilometara podzemnih hodnika važi za jednu od najljepših kraških spilja u svijetu, neki smatraju da broj turističkih posjeta nije veći zbog cijena ulaznica. Ulaznica za odrasle osobe stoji 20 eura, 12 eura plaćaju djeca, a popusti se dobivaju za grupne posjete.
Postojnsku jamu posjetilo je 34 milijuna ljudi od 1819. godine, kada je u njoj bio tadašnji austrijski prijestolonasljenik Ferdinand i od kada se vodi evidencija.
Prijedlog o "nadoknadi" vinjete još nije stigao do vlade u Ljubljani.