U prvih deset mjeseci ove godine u zračnim lukama u Hrvatskoj registrirano je 5,24 milijuna putnika, ili 9,8 posto više nego u istom razdoblju lani, pokazuju podaci Uprave zračnog prometa u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Prevezeno je pak 2,8 posto manje robe ili 7700 tona. Najveći promet bilježi Zračna luka Zagreb, iz koje je otputovalo ali i u nju doputovalo 2,01 milijun putnika (13,6 posto više nego lani), slijedi Split sa 1,22 milijuna putnika (7,5 posto više), Dubrovnik s 1,28 milijuna (povećanje od 6,8 posto), te Zadar sa 259.952 putnika (plus od tri posto). Najveći porast putničkog prometa ima Zračna luka Rijeka s prevezenih 78.754 putnika do kraja listopada, što je 28 posto više nego lani. Ako se pogledaju operacije zrakoplova (slijetanje i polijetanje), sve zračne luke osim Splita (minus od 0,5 posto) također bilježe povećanje u prvih deset mjeseci. Najveći porast od čak 112 posto imala je Zračna luka Osijek sa 1375 polijetanja i slijetanja zrakoplova, za razliku od lanjskih 648, a slijedi Rijeka s povećanjem od 34 posto (2633 slijetanja i polijetanja).
U prvih deset mjeseci ove godine u zračnim lukama u Hrvatskoj registrirano je 5,24 milijuna putnika, ili 9,8 posto više nego u istom razdoblju lani, pokazuju podaci Uprave zračnog prometa u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.
Prevezeno je pak 2,8 posto manje robe ili 7700 tona.
Najveći promet bilježi Zračna luka Zagreb, iz koje je otputovalo ali i u nju doputovalo 2,01 milijun putnika (13,6 posto više nego lani), slijedi Split sa 1,22 milijuna putnika (7,5 posto više), Dubrovnik s 1,28 milijuna (povećanje od 6,8 posto), te Zadar sa 259.952 putnika (plus od tri posto). Najveći porast putničkog prometa ima Zračna luka Rijeka s prevezenih 78.754 putnika do kraja listopada, što je 28 posto više nego lani.
Ako se pogledaju operacije zrakoplova (slijetanje i polijetanje), sve zračne luke osim Splita (minus od 0,5 posto) također bilježe povećanje u prvih deset mjeseci. Najveći porast od čak 112 posto imala je Zračna luka Osijek sa 1375 polijetanja i slijetanja zrakoplova, za razliku od lanjskih 648, a slijedi Rijeka s povećanjem od 34 posto (2633 slijetanja i polijetanja). Zadar prednjači po najvećem porastu prevezene robe (49 posto više nego lani), dok je najveći pad evidentirao Zagreb (minus od 3,38 posto).
Podaci na mjesečnoj razini, s druge strane, pokazuju da je najveće povećanje prevezenih putnika na kraju listopada u odnosu na isti lanjski mjesec zabilježeno u Rijeci - s 5503 putnika (ili 52 posto više nego u listopadu 2010.), a slijedi Pula s 15.415 putnika (povećanje od 43 posto). Zračna luka Zagreb zabilježila je povećanje od 11,27 posto, s prevezenih 208.384 putnika, dok je Splitska s njih 92.608 imao porast od 8,3 posto. Kroz Zračnu luku Dubrovnik u listopadu je prevezeno 107.546 putnika, ili njih 4,4 posto više u usporedbi s istim lanjskim mjesecom.
Podsjetimo i da je nedavno otvoren dograđeni terminal domaćeg dolaska u Zračnoj luci Zadar, čime je završena druga faza uređenja putničke zgrade. Tom dogradnjom dobilo se novih 690 kvadrata, u vrijednosti od 5,6 milijuna kuna, od čega je 4,39 milijuna stiglo iz državnoga proračuna, a ostatak je osigurala ta zračna luka. Nakon dovršene treće faze putnička zgrada bit će uređena za prihvat oko 700.000 putnika na godinu.