Turizam - Hrvatska

Unatoč više turista, lani 1,2 posto manja zarada

Prošlogodišnja turistička sezona donijela je najmanje novca od stranih gostiju u posljednjih šest godina.

Zbog utjecaja sezone, priljev novca u Hrvatsku u trećem tromjesečju prošle godine bio je uobičajeno veći od odljeva, otkrivaju preliminarni podaci Hrvatske narodne banke. Naime, bilanca tekućih transakcija u tom je razdoblju zabilježila uobičajeni višak u iznosu od 1,85 milijardi eura. Bilanca tekućih transakcija bilježi vrijednost izvoza i uvoza robe i usluga te novčanih transfera iz i u inozemstvo.

»Očekivano, višak na tekućem računu veći je u odnosu na isto tromjesečje 2009. godine, i to za 58,3 milijuna eura ili 3,3 posto. Iako je viši nego prošle godine, suficit je još uvijek niži od razina zabilježenih prije krize«, ističu analitičari Raiffeisen Consultinga.

S obzirom na rast suficita, udio deficita bilance plaćanja u BDP-u iznosi 2,8 posto, što je najniži deficit još od četvrtog tromjesečja 2000. godine. Negativan doprinos kretanjima bilance tekućih transakcija uobičajeno je došao s računa roba čiji deficit iznosi 1,7 milijardi eura.

»To je 6,5 posto manji deficit nego u istom razdoblju 2009. godine, na što su upućivali podaci o kretanju robne razmjene koji su pokazivali veći rast robnog izvoza od robnog uvoza«, ističe se u publikaciji RBA Info Spot.

Istodobno, višak na računu usluga, odnosno razlika izmedu prihoda i rashoda od usluga, iznosio je 3,82 milijardi eura, što je 2,1 posto više na godišnjoj razini.

»Najveći dio prihoda na ovom računu čine prihodi od putovanja koji su iznosili 3,85 milijardi eura. Iako su fizički pokazatelji u turizmu pokazivali veći broj dolazaka i noćenja stranih turista u središnjoj sezoni, a zabilježen je i rast u trgovini na malo, potrošnja turista zapravo se smanjila u odnosu na treće tromjesečje 2009. godine za 1,2 posto«, tvrde analitičari Raiffeisena.

Zadnji put je potrošnja inozemnih gostiju u najznačajnijem dijelu turističke sezone bila na nižoj razini u 2004. godini. Donekle iznenađujući pad potrošnje stranih turista uz istodobni rast broja dolazaka i noćenja pokazuje da su gosti iz Njemačke, Slovenije, Austrije i Italije iz kojih dolazi najveći broj turista prilagodili potrošnju uvjetima krize.

»Manjak na računu dohotka iznosio je 531,3 milijuna eura, odnosno bio je 49,2 posto veći nego u istom razdoblju 2009. zahvaljujući rastu rashoda, što je zasigurno dijelom posljedica rasta troškova servisiranja inozemnog duga«, navodi se u analizi Raiffeisen banke.