Tijekom prvih devet mjeseci ove godine Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te ispostave lučkih kapetanija izdale su 2,11 posto više vinjeta za strane nautičare nego u čitavoj 2009., koja je po izdanim vinjetama bila rekordna. Najavljeno je uvođenje novog radarskog sustava za nadzor pomorskog prometa. Zabilježeni su znatno bolji rezultati kod hrvatskoga čartera. Domaća čarterska flota ima oko 4000 plovila, a u 2010. je zabilježeno više od 302.000 nautičara u čarteru, što je u odnosu na prošlu godinu porast od 3,28 posto. Najbrojniji i ove godine bili su Nijemci, a slijede ih Austrijanci, Slovenci, Talijani i Poljaci. U 2010. Hrvatska se konačno obračunala s crnim čarterom budući da nije zabilježen nijedan takav slučaj. Kada su se krenuli obračunavati s ovim problemom, imali su i do 25 zapljena brodova zbog crnoga čartera godišnje. No, zahvaljujući novom pomorskom zakonu kojeg su donijeli, a koji je ugradio propise za suzbijanje ove pojave, problem je potpuno iskorijenjen.
Tijekom prvih devet mjeseci ove godine Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te ispostave lučkih kapetanija izdale su 2,11 posto više vinjeta za strane nautičare nego u čitavoj 2009., koja je po izdanim vinjetama bila rekordna, istaknuo je u utorak na konferenciji za novinare ravnatelj Uprave za sigurnost plovidbe, zaštitu mora i unutarnjih voda Joško Nikolić te najavio uvođenje novog radarskog sustava za nadzor pomorskog prometa.
Ravnatelj Nikolić, koji u hotelskom naselju Solaris pored Šibenika sudjeluje na godišnjem sastanku kapetana lučkih kapetanija i ispostava te načelnika pomorskog prometa i inspekcijskih poslova, kazao je i da su zabilježeni znatno bolji rezultati kod hrvatskoga čartera. Domaća čarterska flota ima oko 4000 plovila, a u 2010. je zabilježeno više od 302.000 nautičara u čarteru, što je u odnosu na prošlu godinu porast od 3,28 posto.
»Najbrojniji i ove godine bili su Nijemci, a slijede ih Austrijanci, Slovenci, Talijani i Poljaci«, kazao je Nikolić te ocijenio da se u 2010. Hrvatska konačno obračunala s crnim čarterom budući da nije zabilježen nijedan takav slučaj.
»Kada smo se krenuli obračunavati s ovim problemom, imali smo i do 25 zapljena brodova zbog crnoga čartera godišnje. No, zahvaljujući novom pomorskom zakonu kojeg smo donijeli, a koji je ugradio propise za suzbijanje ove pojave, mogu kazati da smo problem potpuno iskorijenili«, zaključio je Nikolić.
»Sezona je prošla mirno što se tiče inspekcijskog nadzora nad plovilima u našem akvatoriju te ove godine, na sreću, nije zabilježen nijedan slučaj nesreće sa smrtnim posljedicama«, kazao je Nikolić.
No, za to se trebalo pomučiti, pa je Nacionalna središnjica za traganje i spašavanje na moru do 28. rujna odradila 319 akcija u kojima su spašene 783 osobe. Osim toga, nad plovilima je provedeno 6500 nadzora tijekom kojih je samo prekršajnim nalozima naplaćeno oko dva milijuna kuna kazni, uglavnom za prekomjerno glisiranje preblizu obali. Najavivši na konferenciji za novinare uvođenje VTS-a, sustava za nadzor pomorskog prometa, Nikolić je kazao da je taj projekt pri kraju i da bi pokusno trebao biti pušten u rad 6. prosinca ove godine, a u punoj verziji trebao bi zaživjeti u drugoj polovici 2011. »Riječ je o radarskom sustavu sa 17 baznih stanica za automatsku identifikaciju, koji će omogućiti da na moru vidimo svaki objekt veći od tri metra kubična. Naši operateri moći će 24 sata na dan nadzirati sav pomorski promet na našem dijelu Jadrana, s naglaskom na brodove koji prevoze opasan teret.
Zapravo, to je kao neka vrsta 'Big Brothera na moru'«, kazao je Nikolić. Projekt je koštao 75 milijuna kuna, 80 posto iznosa osigurao je fond PHARE, a ostatak dolazi iz državnog proračuna, izvijestio je Nikolić te istaknuo da je to jedan od standarda koje već neko vrijeme provode zemlje EU-a. U Ministarstvu, kazao je, očekuju skoro zatvaranje poglavlja 14, koje se odnosi upravo na tu tematiku. »Hrvatska je od 1. travnja ove godine na bijeloj listi Pariškog memoranduma, kojoj pripadaju sve zemlje koje su dostigle vrh kvalitete nacionalne flote, od svih zemalja EU-a do Norveške, Rusije i Kanade, a sada i Hrvatske. To je velik iskorak ako se zna da smo do 1998. bili na crnoj listi«, zaključio je Nikolić.