Za prva dva mjeseca ove godine iz RS je na inostrano tržište izvezeno oko 24 odsto više proizvoda nego u istom periodu lani, dok je uvoz povećan za 6,3 odsto. Od početka ove godine pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 57,3 odsto, dok je ukupan obim robne razmjene RS sa inostranstvom bio 805,4 miliona maraka. Od toga se na izvoz odnosi oko 293 miliona, a na uvoz više od 512 miliona maraka. Spoljnotrgovinski deficit iznosio je oko 218 miliona maraka. Prema podacima Zavoda za statistiku, u strukturi izvoza najzastupljeniji su goriva i maziva, dok su u strukturi uvoza najzastupljeniji hrana i žive životinje. U izvozu Srpske najzastupljenija je prerađivačka industrija sa 76,3 odsto, te proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom i vodom i to sa 20 odsto. U strukturi uvoza prerađivačka industrija je zastupljena sa 63,1 odsto, a sektor vađenja ruda i kamena sa 30 odsto.
Za prva dva mjeseca ove godine iz RS je na inostrano tržište izvezeno oko 24 odsto više proizvoda nego u istom periodu lani, dok je uvoz povećan za 6,3 odsto, podaci su Republičkog Zavoda za statistiku RS.
Od početka ove godine pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 57,3 odsto, dok je ukupan obim robne razmjene RS sa inostranstvom bio 805,4 miliona maraka. Od toga se na izvoz odnosi oko 293 miliona, a na uvoz više od 512 miliona maraka. Spoljnotrgovinski deficit iznosio je oko 218 miliona maraka.
Prema podacima Zavoda za statistiku, u strukturi izvoza najzastupljeniji su goriva i maziva, dok su u strukturi uvoza najzastupljeniji hrana i žive životinje.
- U izvozu Srpske najzastupljenija je prerađivačka industrija sa 76,3 odsto, te proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom i vodom i to sa 20 odsto. U strukturi uvoza prerađivačka industrija je zastupljena sa 63,1 odsto, a sektor vađenja ruda i kamena sa 30 odsto - podaci su Zavoda za statistiku.
Najveći obim spoljnotrgovinske razmjene ostvaren je sa Rusijom, Srbijom i Italijom.
Izvršni direktor Udruženja ekonomista RS "SNjOT" Saša Grabovac kazao je da je najveće učešće u izvozu imala električna energija sa 20 odsto, što znači da elektroenergetski sektor RS opravdava kvalifikaciju jednog od privredno najznačajnijih sektora.
- Ovome doprinosi i činjenica da se uprkos smanjenju cijene električne energije na tržištu, uspjela povećati proizvodnja i izvoz struje - rekao je Grabovac i dodao da ovaj sektor ima i najveći potencijal u domaćoj privredi.
Što se tiče uvoza hrane, Grabovac je istakao da u ovoj oblasti postoji veliki problem, jer uz sve preduslove za proizvodnju, RS uvozi velike količine hrane.
- U domaćoj privredi ne poklanja se dovoljna pažnja prehrambenoj i prerađivačkoj industriji, što je i uzrok većem uvozu, a manjem izvozu - rekao je Grabovac.
Tržište
Saša Grabovac je istakao da tržište Srpske nije u dovoljnoj mjeri zaštićeno.
- Potrebno je zaštititi domaće proizvođače kroz zakonske regulative i standardizaciju, te povećati ulaganja u ove sektore, kako bi se u dugoročnom periodu smanjio spoljnotrgovinski deficit RS - rekao je Grabovac.