Ekonomija - Bosna i Hercegovina

Pandemijska kriza stvara ogromne štete

To je posebno pogodilo zemlje u razvoju koje su bilježile još umjerene stope rasta, ali koje nisu dovoljne za bržu razvojnu konvergenciju ka razvijenim zemljama.

Trendovi koji su presudno uticali na kretanja svjetske ekonomije u proteklih nekoliko godina su ublažavanje pada cijena robe, neizvjesnost visine referentnih kamatnih stopa, prestanak izuzetno ekspanzivne monetarne politike u najvećoj svjetskoj ekonomiji, trgovinski rat najvećih ekonomija svijeta, pandemija koronavirusa, migrantska kriza.

Prema posljednjim dostupnim podacima, BDP po stanovniku izražen u standardu kupovne moći u pojedinim ekonomijama je gotovo nepromijenjen u odnosu na pretkrizni period.

ECB je svojom neizmijenjenom politikom doveo do nastavka divergencije monetarnih politika s posljedicama na globalnu aprecijaciju USD i deprecijaciju eura prema dolaru. Srećom, u julu 2019. taj trend je prekinut. FED-ov Federalni odbor za otvorena tržišta je tada prvi put od 2008. snizio kamatnu stopu na federalne fondove. Stopa je do kraja 2019. snižavana još dva puta i to svaki put po 25 b.p. Evropska centralna banka je samo jednom smanjila referentne stope, i to u septembru prošle godine.

Pored navedenih razloga na pad svjetske ekonomije uticali su i ekonomsko-bankarska kriza u Italiji i Brexit. Naime, u Italiji loši krediti čine više od 20 posto BDP-a, dok je strukturni saldo javnih finansija u minusu posljednjih 13 godina, javni dug je 135 posto BDP-a, a ukupna zaduženost svih sektora je 259 posto BDP-a.

Ne zaboravimo da je italijanska ekonomija treća po veličini u Evropi, stanje u italijanskom bankarstvu i visoka zaduženost italijanske ekonomije predstavljaju veliki rizik po bankarski sistem eurozone.

Također, volja britanskih građana da napuste EU od početka ove godine, imala je direktan uticaj na evropsko finansijsko tržište. Prinosi na obveznice zemalja koje nemaju ekonomske debalanse su momentalno smanjeni i čak postali negativni, dok su prinosi na obveznice zemalja sa ekonomske periferije naglo porasli. Očekivana stopa rasta eurozone je morala biti korigovana, a još traju dileme da li je ovo bio samo regionalni makroekonomski šok ili globalni.

Dakle, privredni rast na nivou eurozone i EU nije više onakav kakav je ostvarivan do početka ove godine. Izuzetak svakako čine Danska i djelimično Švedska, sve ostale zemlje u kojima živi naša dijaspora imaju značajno niže stope ekonomskog rasta u odnosu na prethodni period.

Upravni odbor ECB-a naglasio je očekivanje da će ključne kamatne stope biti zadržane na istom nivou ili smanjene, a to će svakako zavisiti od inflacijskih izgleda.

Ovakva ekspanzivna monetarna politika ECB-a i FED-a vjerovatno će dovesti do daljnjeg smanjivanja referentne kamatne stope i ECB će dodatno sniziti kamatne stope na depozitne olakšice, što vrši jak pritisak na smanjenje stopa prinosa na međunarodnim finansijskim tržištima, a što je sigurno imalo i jak uticaj na smanjenje prihoda Centralne banke BiH, posebno na prihode od deviznih rezervi.

Kad su u pitanju SAD, izbijanje pandemije kreiralo je znatno lošije izglede američke ekonomije u odnosu na ostale najveće ekonomije. Predviđanja su da će deficit budžeta u SAD-u za 2021. biti rekordan te da se on može poboljšati samo povećanjem poreza. Pandemijska kriza stvara ogromne štete i još traje sa neizvjesnim ishodom.

Kašnjenje poticaja (fiskalnih) između 1.000 i 1.500 milijardi dolara, izostanak dogovora Bijele kuće i demokrata u Kongresu prouzrokuju ogromne štete samom dolaru, a time i privredi. Ipak, sigurno je da će do dogovora doći, jer izbori dolaze, a pred birače niko ne želi praznih ruku. Pritom ne treba zaboraviti da američka ekonomija preživljava najveći pad ikad zabilježen, 38 posto prema podacima BEA (Ured za ekonomske analize).

Probleme poput Brexita i privrede koja se ne uspijeva revitalizirati u vrijeme pandemije te posustale američke ekonomije bit će vrlo interesantno pratiti. Posebno zbivanja i reakcije investitora na berzama Londona i New Yorka. Na pitanja poput onih da li je pravo vrijeme za kupovinu dionica, kojih, te da li investitori gube interes za realnu ekonomiju, svakako ćemo u narednom periodu dobiti odgovor.