Ekonomija - Bosna i Hercegovina

U BiH bi 53.000 firmi trebalo ići u stečaj

Imali smo sreće

Jedan od takvih slučajeva je i tuzlanska fabrika poliuretanske hemije Polihem, gdje stečajni postupak traje više od 18 godina. Iako je staž radnicima u potpunosti uvezan, a većina imovine rasprodata, ostalo je neprodatih 27 duluma zemljišta u krugu fabrike. Iako je bilo nebrojeno mnogo prodaja, nije bilo zainteresovanih kupaca.

- Ta je zemlja isparcelisana, imaju pristupni putevi, ali jednostavno niko nije zainteresovan. Nemoguće je prodati zemlju, a dok ima stečajne mase, stečajni postupak je otvoren. Imali smo sreću makar da nam je staž uvezan. Sad se novac koji ima na računu, ali i stečajna masa troše samo kako bi se stečajni postupak vodio, kazao nam je Sakib Kopić, jedan od bivših radnika.

Ipak, u izvještaju federalnih revizora izneseno je i nekoliko paušalnih tvrdnji, poput one da niko ne kontroliše stečajne upravnike, na čiji neučinkovit rad su potrošeni milioni KM. Navedeno je i to kako je svaki drugi stečajni predmet riješen prekoračenjem utvrđenog “optimalnog” roka te da Zakonom o stečajnom postupku nije određena institucija nadležna da nadzire poštivanje roka propisanog za podnošenje prijedloga za pokretanje stečaja i da preduzima neophodne radnje u slučaju nepokretanja ili neblagovremenog pokretanja stečajnog postupka.

Kasno pokretanje

Ove tvrdnje smo provjerili i s predsjednikom federalnog Udruženja stečajnih upravnika Hamdijom Muratovićem, koji objašnjava kako se stvari ne mogu posmatrati ovako pojednostavljeno.

- Razlog što stečajni postupci traju dugo prvenstveno leži u činjenici što iz samo jednog stečaja proizlazi na desetine sudskih predmeta, koji se odnose na utvrđivanje vlasništva, zatim parničnih, izvršnih i upravnih postupaka. A svaki postupak koji je u interesu stečajnog povjerioca mora se provesti do kraja, ističe Muratović.

Jedan od najvećih problema je kasno pokretanje stečaja. Iako je u reviziji navedeno da nije precizirano ko treba podnijeti zahtjev za stečajni postupak, Muratović kaže da je to vrlo jasno.

- Zahtjev za stečajni postupak i to 30 dana od prestanka likvidnosti može podnijeti povjerilac, odnosno onaj kome firma duguje, a trebao bi podnijeti i zakonski predstavnik firme. U BiH je, prema grubim procjenama, blokirano oko 95 hiljada računa, odnosno oko 53 hiljade pravnih subjekata. Po Zakonu o stečaju, sve te firme bi morale u stečaj. Povjerilac u većini tih firmi je Porezna uprava FBiH. Je li Porezna uprava uputila ijedan zahtjev za pokretanje stečajnog postupka, pita Muratović.

Kupovina mira

Ured za reviziju je naveo i podatak da Vlada FBiH svake godine iz budžeta izdvaja novac za socijalno zbrinjavanje radnika koji su u procesu stečaja ostali bez zaposlenja. U 2018. i 2019. godini je za ove svrhe izdvojeno više od 10 miliona KM.

- Pravna država ne stanuje u stečajnom postupku, u širem smislu. Svi pravni instituti za efikasno vođenje stečajnog postupka postoje, ali neko ne radi svoj posao. Nepokretanje stečajnog postupka na vrijeme jeste dovelo do svih ovih problema, ali to je uvijek bilo političko pitanje, jer su vladajuće politike odgađanjem stečajeva kupovale socijalni mir, smatra Muratović.