Investicije - Hrvatska

Drastičan pad stranih ulaganja

Priljev stranih investicija u Hrvatsku u prošloj je godini u odnosu na 2008. prepolovljen, a takav negativan trend nastavlja se i u ovoj godini, piše Vjesnik.hr.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, u prvom kvartalu 2010. u Hrvatsku su strani investitori uložili samo 400 milijuna eura, dok je tijekom cijele 2009. uloženo nešto više od dvije milijarde.

Poražavajući podaci upućuju na dva zaključka - jedan je da Hrvatska nije dovoljno konkurentna, a drugi da su strani ulagači skloniji ulagati u druge zemlje u regiji koje polako pokazuju znakove izlaska iz recesije.

Najviše je investicija u proteklih deset godina privukao sektor financijskog posredovanja, slijede trgovina na malo i energetika, dok se tek na četvrtom mjestu nalazi jedna industrijska grana, a riječ je o proizvodnji kemikalija. Tek se na desetom mjestu nalazi turizam, koji volimo zvati strateškim opredjeljenjem Hrvatske.

Stručnjaci objašnjavaju da su u proteklih 15 godina u hrvatski turizam uglavnom ulagali naši susjedi poput Austrijanaca, koji su imali prednost boljeg poznavanja naše gospodarske situacije. Smatraju da se važniji investitori iz sektora mogu očekivati tek nakon ulaska u EU, kada će se percepcija rizika ulaganja u Hrvatsku promijeniti nabolje, prenosi Vjesnik.hr.

Prepreka ulaganju u druge sektore je nedostatak industrijske politike te previsoki troškovi rada i još velike administrativne barijere. Hrvatska u usporedbi sa susjedima ulagačima nudi manje povlastica, poreznih i drugih olakšica pa nije čudno što smo propustili nekoliko prilika da zemlju osnažimo kroz proizvodni sektor.

Kako to rade susjedi

Zemlje u okruženju kao i tranzicijske zemlje koje su u EU ušle u posljednjem krugu proširenja raznim olakšicama ili infrastrukturnim ulaganjima privlače investitore.

Litva je tako donijela strategiju prema kojoj u slijedećih desetak godina žele postati transportni i tehnološki hub za zemlje u susjedstvu. Internetizacija države i olakšice za ulazak IT kompanija već danas luče rezultate, pa velike tvrtke iz sektora polako u toj zemlji grade svoje istraživačke centre.

Srbija je Fiatu dala gotovo sve što je poželio samo da u Kragujevcu oživi proizvodnju i zaposli radnike.

Sličan projekt imala je i Slovačka, čija industrijska proizvodnja u ovoj godini bilježi fantastične stope oporavka. Makedonija ulagače poziva oglasima u Economistu i niskim poreznim stopama već dvije godine, dok je u okruženju jedino BiH zemlja koja je privukla manje investicija.