Strana ulaganja u Hrvatsku od 1993. do 2009. iznosila su 23,7 milijardi eura, a među ulagačima iz brojnih zemalja Europe i svijeta nedostaju oni iz Kine, najmnogoljudnije i jedne od gospodarski najmoćnijih država svijeta. No, nakon nedavnih posjeta visokih hrvatskih dužnosnika Kini i kineskih Hrvatskoj, mogu se očekivati prve kineske investicije u Hrvatsku, prije svega u prometne resurse. Procjenjuje se da bi Kina ove godine u gospodarstva drugih zemalja mogla uložiti 60 milijardi dolara direktnih investicija, a u idućim godinama može se očekivati i dalji rast po stopi od 15 do 39 posto, zahvaljujući aktivnoj državnoj podršci kineskom gospodarstvu. Kineski podaci govore da je u 2008. u inozemstvu ulagalo 117 od 136 vodećih državnih kineskih kompanija, a 80 posto stranih ulaganja donijelo je profit...
Strana ulaganja u Hrvatsku od 1993. do 2009. iznosila su 23,7 milijardi eura, a među ulagačima iz brojnih zemalja Europe i svijeta nedostaju oni iz Kine, najmnogoljudnije i jedne od gospodarski najmoćnijih država svijeta.
No, nakon nedavnih posjeta visokih hrvatskih dužnosnika Kini i kineskih Hrvatskoj, mogu se očekivati prve kineske investicije u Hrvatsku, prije svega u prometne resurse.
Procjenjuje se da bi Kina ove godine u gospodarstva drugih zemalja mogla uložiti 60 milijardi dolara direktnih investicija, a u idućim godinama može se očekivati i dalji rast po stopi od 15 do 39 posto, zahvaljujući aktivnoj državnoj podršci kineskom gospodarstvu. Kineski podaci govore da je u 2008. u inozemstvu ulagalo 117 od 136 vodećih državnih kineskih kompanija, a 80 posto stranih ulaganja donijelo je profit. Dio tog golemog investicijskog kolača Hrvatska očekuje ponajprije zahvaljujući svom zemljopisnom položaju zbog kojeg su Kinezima zanimljive luke Rijeka i Ploče kao mogući tranzitni centri za ulazak kineske robe u Europu, kao i brza nizinska pruga od Rijeke do Zagreba.
Kineska strana zainteresirana je i za dobivanje koncesije od 25 godina za izgradnju i upravljanje Zračnom lukom Zagreb. Taj projekt je vrijedan 220 milijuna eura i za njegovu realizaciju postoji interes kineskog investicijskog konzorcija CACC - China Airport Construction Group Corporation.
O svim navedenim projektima govorilo se za ovogodišnjih posjeta Kini predsjednika Republike Ive Josipovića i ministra vanjskih poslova i europskih integracija Gordana Jandrokovića, a tema kineskih ulaganja u Hrvatsku aktualizirana je ovog tjedna kad je u Hrvatskoj boravilo visoko izaslanstvo koje je predvodio Wang Jiarui, direktor Odjela za međunarodne odnose Centralnog komiteta Komunističke partije Kine. Osim sastanka s predsjednikom Josipovićem i predsjednikom Sabora Lukom Bebićem, izaslanstvo je posjetilo Lučku upravu Rijeka i tom je prigodom još jednom potvrđeno da u Kini postoji interes za ulaganje u projekte u riječkoj luci zbog važnosti riječkog prometnog pravca. Lučka uprava Rijeka, Luka Rijeka i tvrtka Jadranska vrata u lipnju su se predstavili na međunarodnom sajmu transporta i logistike u Šangaju, a Rijeka je odnedavno povezana s kineskim lukama nakon što je redovnu tjednu brodsku liniju uveo jedan od najvećih azijskih brodara i kontejnerskih operatera Hyundai Merchant Marine.
»Rijeka ne mora biti samo hrvatska nego svjetska luka s najkraćim putem od Azije do Europe, luka u kojoj bi i kineske kompanije mogle naći interes za investiranjem«, rekao je Wang Jiarui koji je sa zanimanjem saslušao predstavljene razvojne planove, posebno one usmjerene na povećanje lučkih kapaciteta u sklopu projekta Rijeka Gateway. Prema riječima ravnatelja Lučke uprave Bojana Hlače, interes za ulaganje u riječku luku pokazao je najveći kineski brodar Cosco i to za Zagrebačku obalu gdje se planira gradnja 600 metara nove obale s novim višenamjenskim teretnim terminalom.
Nagađa se, međutim, da je Cosco zainteresiran i za preuzimanje višegodišnje koncesije za upravljanje Lukom Rijeka, što bi Hrvatskoj moglo donijeti više milijardi eura profita, dok bi Luka dobila strateškog partnera za realizaciju projekta Gateway 2. Paralelno s ulaganjima u riječku luku, kineski kapital mogao bi se uključiti i u projekt izgradnje brze nizinske pruge između Rijeke i Zagreba koja bi stajala oko 15 milijardi kuna. Upitno je doduše na koji način, jer je država kao vlasnik željeznice sklonija modernizirati željeznicu uz pomoć fondova EU-a kako bi ona i dalje ostala u državnom vlasništvu, dok bi prepuštanje dijela vlasništva nad željezničkom infrastrukturom bilo kojem koncesionaru, pa i kineskom, bilo osjetljivo političko pitanje. U svakom slučaju, izgradnjom nove pruge na jednom od najvažnijih prometnih koridora u jugoistočnoj Europi koristi bi imalo cijelo hrvatsko gospodarstvo, a interes u tome vidi i Kina zbog osiguranja još većeg plasmana svoje robe u Europu, posebno ako dođe do investiranja u riječku luku.
Kineska ulaganja moguća su i u Luci Ploče gdje bi krajem kolovoza trebao biti raspisan natječaj za opremu novog kontejnerskog terminala, što je posao vrijedan između 70 i 80 milijuna eura. Za projekt su zainteresirane tvrtke ZPMC iz Šangaja i CNBM international engineering iz Pekinga. Kineske tvrtke smatraju se favoritima natječaja jer su iskusne i kvalitetne u poslovima opreme za rasute terete, a u prednosti su pred europskim tvrtkama kad je u pitanju osiguranje financijskih sredstava jer imaju potporu Kineske razvojne banke koja im daje jeftine kredite.
Dođe li do realizacije mogućih kineskih ulaganja u hrvatske luke i prometnu infrastrukturu, to bi otvorilo vrata investicijama i u drugim sektorima kao što su industrija i banke. Pojačani kineski interes za ulaganja u Hrvatsku obrazlaže se uz ostalo i odlukom hrvatske vlade da u vrijeme turističke sezone ukine vize za dolazak kineskih turista. To je bila važna politička gesta koja je kod kineskih dužnosnika izazvala iznimno povoljan dojam, a njen praktični efekt na povećanje broja posjetitelja iz Kine vidjet će se u idućim mjesecima.
Lani je Hrvatsku posjetilo 7585 kineskih turista, što je bilo za 19 posto više nego u 2008., a da prostora za povećanje ima govori podatak da godišnje izvan Kine putuje oko 50 milijuna Kineza, od čega tek 2,5 milijuna posjeti Europu. Te brojke iz godine u godinu rastu pa je hrvatski cilj u iduće tri godine u Hrvatsku privući oko 100.000 kineskih turista. U tom bi slučaju realno bilo očekivati i kineski interes za ulaganje u hrvatski turizam.
U Hrvatskoj djeluju tri kineske tvrtke
Prema podacima Agencije za promicanje izvoza i ulaganja i Hrvatske gospodarske komore, u Hrvatskoj trenutno djeluju predstavništva tri kineske kompanije. Riječ je o tvrtki Lenovo, koja je najveći proizvođač osobnih računala u Aziji i treći u svijetu, a 2005. je preuzela IBM-ov odjel za proizvodnju osobnih računala. Predstavništvo ima i tvrtka Huawei, kineski proizvođač telekomunikacijske opreme, koja uspješno surađuje s telekomunikacijskim operaterima HT-om, Optima Telekomom i VIPnetom. Trenutno je glavno predstavništvo tvrtke za cijelu Europu u Budimpešti, ali zbog skorašnjeg ulaska Hrvatske u EU i njenog geopolitičkog položaja Huawei ga želi prebaciti u Zagreb. U Zagrebu djeluje i telekomunikacijska tvrtka ZTE Hrvatska, a uz brojne trgovine s kineskom robom, u Zagrebu od 2006. postoji kineski veleprodajni centar Kineski zid, u kojem su 72 prodavaonice. Uskoro se očekuje otvaranje još dva takva veleprodajna centra.