Nekretnine - Slovenija

U prvih šest mjeseci, prema podacima, sklopljeno je oko 12.000 kupoprodajnih ugovora ukupne vrijednosti 1,2 milijarde eura sa svim kategorijama nekretnina, podaci su Geodetske uprave Republike Slovenije (Gurs) u polugodištu godišnje izvješće o tržištu nekretnina.

U odnosu na drugu polovicu 2023. broj i vrijednost sklopljenih poslova manji su za oko 15 i deset posto, u odnosu na prvo polugodište prošle godine za 20 do 25 posto, a u odnosu na prvo polugodište 2022. godine broj sklopljenih ugovora manji je za 35 do 40 posto, a vrijednost između 25 i 30 posto.

Nakon rekordnog rasta cijena stambenih nekretnina i zemljišta za njihovu izgradnju u prvoj polovici 2022. i usporavanja njihova rasta u prvoj polovici 2023., kada se već činilo da se bliži cjenovni preokret na slovenskom realu na tržištu nekretnina cijene su ponovno počele osjetnije rasti.
U prošloj godini, prema Gursu, cijene stanova u višestambenim zgradama porasle su za deset posto, cijene stambenih kuća za šest posto, a cijene zemljišta za izgradnju stambenih zgrada za 24 posto.

U posljednjih pet polugodišta, odnosno u odnosu na drugo polugodište 2021. godine, stanovi su poskupjeli 30 posto, kuće 25 posto, a građevinska zemljišta 52 posto.

U prvoj polovici prošle godine cijene su stagnirale ili čak blago padale u gotovo svim većim gradovima, dok su u posljednja dva polugodišta cijene kuća značajno porasle u svim promatranim područjima. Posvuda su cijene u odnosu na prvo polugodište 2023. rasle iznad prosjeka, odnosno više od 10 posto. Izuzetak je Kranj s tri posto rasta.

Najviše novih stanova u Ljubljani prodano je u prvoj polovici ove godine po cijeni od 5000 do 7000 eura po četvornom metru. U Kopru je kvadratni metar stajao između 4500 i 6000 eura, u Kranju između 3200 i 4100 eura, a u Mariboru i Celju između 3000 i 3500 eura.

Unatoč zasad još privremenim podacima, prema saznanjima Gursa, vidljivo je da se nastavlja trend pada broja transakcija stambenim nekretninama, koji je zabilježen u prvoj polovici 2022. godine, četvrti su stambeni objekti.

U odnosu na drugu polovicu 2021. godine, kada je broj transakcija nekretninama bio na vrhuncu nakon epidemije, broj kupoprodaja stambenih nekretnina već u prvoj polovici ove godine bio je oko 45 posto manji.

Smanjenje broja kupoprodaja zemljišta za izgradnju zgrada, već šestih šest mjeseci zaredom, bilježe i na Gursu. U prvom polugodištu ove godine njihov broj bio je gotovo upola manji nego u prvom polugodištu 2021. godine.

U prvom polugodištu ove godine 28 posto svih kupoprodaja stanova u državi sklopljeno je u Ljubljani, 12 posto u Mariboru, sedam posto u Celju, šest posto u slovenskoj Istri, pet posto u sjevernoj okolici Ljubljane, u Kranju te okolica i južna okolica Ljubljane četiri posto te u ostatku Slovenije 33 posto.

U posljednje dvije godine u ostatku Slovenije najviše se smanjio broj transakcija sa stanovima u višestambenim zgradama. Prema neslužbenim podacima Gursa, u prvom polugodištu ove godine u odnosu na drugo polugodište lani broj prodaja bio je oko 25 posto manji.
U Ljubljani je broj transakcija stanova u prvoj polovici 2024. godine pao za 20 do 25 posto u odnosu na drugu i prvu polovicu 2023. godine. Slično je i u Kranju. U Mariboru se broj transakcija na polugodišnjoj razini smanjio za oko pet posto, dok se u Celju broj transakcija sa stanovima više nego udvostručio, što Gurs pripisuje prodaji oko 90 novoizgrađenih stanova u projektu Sončni Golovec. .

Do sada je ove godine na tržište izašlo više od 900 novih stambenih jedinica, najviše u Štajerskoj, dok je u Mariboru i Celju izgrađeno po oko 230 jedinica. Slijede Ljubljana s približno 150 i Kranj s približno 130 stambenih jedinica, navode na Gursu i dodaju da se, sudeći prema podacima, do kraja ove i iduće godine na tržištu očekuje veći broj dovršenih stanova. stanova, jer je u izgradnji na nacionalnoj razini najmanje 5.700 stambenih jedinica. Ljubljana prednjači s oko 2500 stambenih jedinica.

Daljnji pad broja transakcija Gurs je pripisao, s jedne strane, nedovoljnoj ponudi novih stanova i rabljenih stanova na boljim lokacijama, as druge strane, precijenjenosti rabljenih stanova na lošijim lokacijama ili lošijim lokacijama. kvaliteta. Iznad svega, ustvrdili su da si veći dio stanovništva, odnosno onih koji rješavaju svoje stambeno pitanje, više ne mogu priuštiti kupnju stana ili kuće na tržištu.