Agrar neiskorišćena šansa

Bez autora

Feb 05 2012

Sa viseštruko manje obradivog zemljišta Holandija ostvaruje 10 puta veće prihode u poljoprivredi od Srbije. Srpska slika agrara - 200.000 hektara neobrađenog obradivog zemljišta. Dok vlast poručuje da je agrar motor razvoja Srbije, pradoks je da je ovakvih poseda najviše u nerazvijenim, rubnim krajevima Srbije. Najviše neobrađenog zemljišta je u Pčinjskom okrugu, čak trećina, zatim u Topličkom, Zaječarskom, Borskom okrugu. A, opus kultura koje bi mogle da se gaje - raznovrsan je. Na brdskim predlima su voćarske plantaže, vinogradarske plantaže, u ravnicama ratarska povrtarska proizvodnja. Ukoliko pođemo od toga da je bruto vrednost poljoprivredne poizvodnje u prošloj godini dostigla šest milijardi dolara, ako uzmemo prosek od sedam procenata neobrađenih površina, to znači da Srbija godišnje gubi 400 miliona dolara zbog nedovoljne iskorišćenosti zemljišnih potencijala. Posedi usitnjeni, a sve više staračkih domaćinstava koja ne mogu da obrađuju zemlju. Vlada već finansira radove na ukrupnjavanju zemljišta.

U Srbiji je više od 200.000 hektara neobrađenog zemljišta, stoga u izvozu godišnje gubimo oko 300 miliona dolara. Stručnjaci tvrde da bi na toj zemlji mogle da uspevaju sve poljoprivredne kulture.

Sa viseštruko manje obradivog zemljišta Holandija ostvaruje 10 puta veće prihode u poljoprivredi od Srbije. Srpska slika agrara - 200.000 hektara neobrađenog obradivog zemljišta.

Poljoprivrednik iz sela Planinica u Zaječarskom okrugu Čedomir Milošević kaže da su zbog takve situacije svi pomalo krivi.

"Prvo su nam se deca razišla. Drugo, država je malo dala poljoprivredi zbog toga su deca i otišla. Sada je skupa nafta da bi se zemlja obradila, skupo je seme, đubrivo, kad se sve to pogleda, ne isplati se", kaže Milošević.

Dok vlast poručuje da je agrar motor razvoja Srbije, pradoks je da je ovakvih poseda najviše u nerazvijenim, rubnim krajevima Srbije. Najviše neobrađenog zemljišta je u Pčinjskom okrugu, čak trećina, zatim u Topličkom, Zaječarskom, Borskom okrugu.

A, opus kultura koje bi mogle da se gaje - raznovrsan je. Vojislav Stanković iz Privredne komore Srbije kaže da su na brdskim predlima voćarske plantaže, vinogradarske plantaže, u ravnicama ratarska povrtarska proizvodnja.

"Ukoliko pođemo od toga da je bruto vrednost poljoprivredne poizvodnje u prošloj godini dostigla šest milijardi dolara, ako uzmemo prosek od sedam procenata neobrađenih površina, to znači da Srbija godišnje gubi 400 miliona dolara zbog nedovoljne iskorišćenosti zemljišnih potencijala", kaže Stanković.

Posedi usitnjeni, a sve više staračkih domaćinstava koja ne mogu da obrađuju zemlju. Vlada već finansira radove na ukrupnjavanju zemljišta.

Direktor Uprave za poljoprivredno zemljište Zoran Knežević kaže da postoji i direktni podsticaj staračkim domaćinstvima koja nisu u stanju da obrađuju zemljište i žele da daju mlađima da obrađuju to zemljište.

"Oni dobijaju podsticaj od države još 14.000 dinara plus zakup koji im plaćaju zakupci. Mi smo konkurisali kod IPA fonda treba da potpisemo ugovor od 2,5 miliona evra i najveci deo novca ce biti usmeren bas na napustena područja", kaže Knežević.

Iz budžeta se za agrar izdvaja 2,8 odsto. Poljoprivreda je jedina privredna grana koja u razmeni sa svetom ostvaruje suficit.