Kako proizvođači mlijeka ne bi izdržali bez poticaja do kraja godine, iznaći će se mogućnost da se oni isplaćuju svaka tri mjeseca ili jedanput na mjesec. Riječ o avansnom plaćanju, a poticaji bi trebali početi već u siječnju. Riječ je o 50 lipa što je gotovo 25 posto otkupne cijene mlijeka. Međutim, zbog rasta troškova proizvodnje mlijeka, koji su po litri mlijeka porasli na više od četiri kune, proizvođači su već izašli sa zahtjevom za novu otkupnu cijenom koja ne bi trebala biti niža od 4,9 kuna. No usporedimo li otkupne cijene mlijeka u Hrvatskoj i one u zemljama iz kojih se mlijeko uvelike uvozi, evidentan je snažan utjecaj te cijene na pad konkurentnosti domaćeg prerađivačkog sektora i istodobni rast uvoza iz zemalja regije. No problem domaćeg mliječnog sektora, koji nije odolio krizi, je preinvestiranost. Primjerice, za proizvodnju 400 litra mlijeka na dan potrebna je milijun kuna kredita, čija rata na mjesec iznosi od 15.000 do čak 35.000 kuna.
Kako proizvođači mlijeka ne bi izdržali bez poticaja do kraja godine, iznaći će se mogućnost da se oni isplaćuju svaka tri mjeseca ili jedanput na mjesec, poručio je ovih dana ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.
Dodao je da je riječ o avansnom plaćanju, a poticaji bi trebali početi već u siječnju. Riječ je o 50 lipa što je gotovo 25 posto otkupne cijene mlijeka.
Međutim, zbog rasta troškova proizvodnje mlijeka, koji su po litri mlijeka porasli na više od četiri kune, proizvođači su već izašli sa zahtjevom za novu otkupnu cijenom koja ne bi trebala biti niža od 4,9 kuna.
No usporedimo li otkupne cijene mlijeka u Hrvatskoj i one u zemljama iz kojih se mlijeko uvelike uvozi, evidentan je snažan utjecaj te cijene na pad konkurentnosti domaćeg prerađivačkog sektora i istodobni rast uvoza iz zemalja regije.
No problem domaćeg mliječnog sektora, koji nije odolio krizi, je preinvestiranost. Primjerice, za proizvodnju 400 litra mlijeka na dan potrebna je milijun kuna kredita, čija rata na mjesec iznosi od 15.000 do čak 35.000 kuna.
No problem je što Hrvatska i dalje ne proizvodi dostatne količine mlijeka za vlastite potrebe. Količine proizvedenog mlijeka padaju iz godine u godinu, pa je tako proizvodnja mlijeka na početku ove godine bila za gotovo 100.000 litra manja nego prije tri godine kad je iznosila 675.246 litara.
To nije dobro jer je 2011. godina referentno razdoblje za određivanje individualne mliječne kvote, ali i prava na potporu u 2011. na temelju ostvarene proizvodnje u referentnom razdoblju. Istodobno je proizvođača mlijeka u Hrvatskoj u tri godine manje za više od 6000. Naime, 2009. godine ih je bilo 20.548, a sad ih je - 14.494.
S druge strane, otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj u posljednjih godinu i pol dana kontinuirano raste, a zaključno s rujnom 2011. godine, povećana je čak 36 posto. Istodobno je zabilježena deflacija maloprodajnih cijena mlijeka i mliječnih proizvoda. Na taj negativni trend u domaćem mliječnom sektoru upozorava Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, gospodarsko-interesnog udruženja domaće mliječne industrije.
U Croatiastočaru ističu da negativni odnos rasta otkupnih cijena i pada maloprodajnih cijena mlijeka i mliječnih proizvoda ne ostavlja prostor za održivo poslovanje mliječno-prerađivačkog sektora i za njegov daljnji razvoj. Upozoravaju i da nekonkurentno visoka otkupna cijena mlijeka stvara vrlo pogodnu klimu za jačanje uvoza u Hrvatsku i daljnje urušavanje domaćeg prerađivačkog sektora.
U prvih šest mjeseci prošle godine u odnosu prema prethodnoj, povećan je uvoz konzumnog mlijeka za 13 posto, sireva za 12, maslaca za 28 i vrhnja za čak 60 posto, upozoravaju u Crotiastočaru.
Više od 70 posto gotovih mliječnih proizvoda uvozi se u Hrvatsku iz BiH, Slovenije, Njemačke, Srbije i Mađarske, zemalja u kojima je otkupna cijena mlijeka niža od hrvatske.