Poljoprivreda - Crna Gora

Možemo da prepolovimo uvoz hljebnog brašna

Crna Gora ima potencijal za daleko veću proizvodnju žitarica, toliku da bi mogli prepoloviti uvoz hljebnog brašna – smatra najveći crnogorski ratar Milivoje Bulatović iz Kolašina, koji ovih dana sa svojim kombajnom ima pune ruke posla tokom žetve na sjeveru Crne Gore.

Imamo sve uslove, povoljnu klimu i zemljište, da proizvodimo kvalitetna žita – pšenicu, raž, ječam, heljdu i ostale vrste. Samo treba da se što više ljudi opredijeli za ovu proizvodnju, da siju veće površine, jer se sve može odmah realizovati na domaćem tržištu - kaže Bulatović, koji je i predsjednik udruženja proizvođača ,,Klas“ i vlasnik preduzeća ,,Sjeme“ iz Kolašina.

Potencijali

On navodi da Crnoj Gori godišnje treba oko 83.000 tona hljebnog brašna, od čega je dvadesetak odsto integralnih žita, kao dodataka za proizvodnju hljeba i peciva.

- Od te količine, vrlo malo se proizvede u Crnoj Gori. Ostalo brašno uvozimo, a smatram da ne moramo toliko. Samo treba ući ozbiljno u posao. Osim mene i još nekoliko proizvođača koji predajemo žito mlinovima, ostali ga uzgajaju za sopstvenu potrebu i za ishranu stoke. Greota je davati pšenicu stoci, pored stočne hrane. Ja stalno nagovaram ljude da siju. Žalosno je da od Ostroške grede do Crmnice ne rodi 20.000 tona žita. Dosta je zaparloženih parcela koje se ne rade i po Zeti i po Bjelopavlićima – kaže Bulatović.

Unosno

Ovaj proizvođač, sa dvije decenije ratarskog iskustva, očekuje da će ove godine na 60 hektara zemljišta proizvesti oko 80 do 100 tona prebranog žita, uglavnom pšenice, raži, ječma, heljde...zatim sjemenskog žita, ali i krompira. Za tržište ne brine, jer će sve prodati jednom mojkovačkom mlinaru. U aktuelnoj sezoni žetve na sjeveru Crne Gore, Bulatović odrađuje taj posao ostalim proizvođačima na sjeveru, po dogovoru sa Ministarstvom poljoprivrede.

- Još nijesam završio žetvu pšenice, raži i ječma u dolini Lima i Tare. Već sjutra bih mogao početi žetvu moje heljde, koja je zrela jer je posijana ranije. Zvali su me i proizvođači iz Mojkovca, ali mislim da im heljda još nije spremna. Rekao sam im da mi rukovet žita donesu i ostave na pumpi u Mojkovcu da provjerim – kaže on. Bulatović objašnjava da proizvođači koji seod skoro bave ovim poslom teško mogu ocijeniti zrelost.

Dobar rod

- Samo da možete da vidite kako danas curi žito u mome kombajnu. Vjerujte da sam na nekim parcelama zadovoljniji rodom, nego što sam bio kada sam radio na tim poslovima u Vojvodini. Pšenica je dobro rodila ako je ima više od 3.800 kilograma po hektaru. Na njivama u Bistrici, ali i svojim, žnjeo sam i šest tona po hektaru – navodi Bulatović, dodajući da je ohrabrenje što je ove godine proizvodnja žitarica u Crnoj Gori povećana u odnosu na prošlu.
Kaže da je prošle godine u Varneškoj dolini u bjelopoljskoj opštini bilo samo njegovo žito, a da je ove godine još deset proizvođača krenulo tim stopama.

- Kada bismo ranije u Kolašinu pomenuli sijanje pšenice kao da bismo pomenuli svemirce. Sada u tom kraju rađa dobra pšenica, raž, heljda, sa izvanrednim prinosima. A isplativo je, heljdino brašno je recimo 2,5 eura, što je dobra cijena – kaže Bulatović.

Naš sagovornik smatra da država treba da nastavi da podstiče razvoj ratarstva, da ojača savjetodavne službe, da ozbiljni proizvođači dobiju podršku za povećanje proizvodnje, izgradnju silosa, sušnica, kako bi se sve to podiglo na viši nivo.