Poljoprivreda - Bosna i Hercegovina

Neiskorišteno više od polovine oranica

U BiH je neiskorišteno više od polovine obradivih površina, oranica, što pokazuje da nedovoljno koristimo sopstvene prirodne resurse, pokazuju procjene udruženja poljoprivrednika u BiH.

Pored toga, još više zabrinjavaju procjene da je svake godine sve manje zasijanih oranica, što govori o prisutnosti negativnog trenda.

Poljoprivrednici navode da treba imati sasvim drugačiji odnos prema domaćim resursima, te da država mora poboljšati podsticaje i tražiti dugoročna rješenja za ovu problematiku.

Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika BiH, rekao je da je, kada je riječ o oranicama, u FBiH neiskorišteno nešto više od 50 odsto obradivih površina, što je, kako je kazao, porazna činjenica.

"To je nešto oko 200.000 hektara oranica, jer FBiH raspolaže sa nekih 400.000 hektara", rekao je Jeleč i naglasio da je u ovom entitetu prisutan negativan trend zasijavanja oranica.

Prema njegovim riječima, više je sijano 1996. godine nego sada, dok je prema njegovim procjenama stanje u RS za nekoliko procenata bolje.

"Ipak, sve to pokazuje da nedovoljno koristimo te resurse, da su oni neiskorišteni i da država nema programe korištenja obradivih površina", kazao je Jeleč i dodao da FBiH ne obezbjeđuje ni sedam odsto svojih potreba za žitom.

On je naveo da treba imati sasvim drugačiji odnos prema domaćim resursima.

"Sjetva je zaleđena na ispod 50 odsto obradivih oranica, uz to nema podsticaja, regresiranja vještačkog đubriva i nema stalnih i dugoročnih rješenja, posebno u FBiH", istakao je Jeleč.

Još je ocijenio da država prema neiskorištenim oranicama ima ravnodušan odnos.

Kako je kazao Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS, postoje polja u ovom entitetu koja kompletna nisu obrađena.

"Procjene su da skoro 60 odsto oranica na području RS nije iskorišteno, a da ne govorimo o pašnjacima", rekao je Usorac i napomenuo da prije svega mora biti riješen status poljoprivrednika.

Usorac smatra da se ta problematika treba urediti kao u evropskim zemljama, te dozvoliti poljoprivrednicima pristup državnoj zemlji, kako bi je obrađivali.

"Potrebno je povesti zdravu agrarnu politiku, kako bi iskorištavanjem obradivih površina obezbijedili dovoljno hrane za potrebe bh. stanovništva, jer će ona biti sve skuplja", naglasio je Usorac.

Ipak, prema podacima Agencije za statistiku BiH, zasijane površine na kraju proljetne sjetve u 2011. u BiH iznose ukupno 528.000 hektara, što je za 2,7 odsto više u odnosu na 2010. godinu.

Naime, površine na kojima su zasijana žita, povrće i krmno bilje veće su u odnosu na 2010. godinu, dok su površine na kojima je zasijano industrijsko bilje ostale iste.